NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

24.06.2018
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

VODIMO VAS KROZ HRVATSKA SVETIŠTA Upoznajte netipično marijansko svetište u srcu Zagreba, utočište Hrvata u teškim trenutcima

Foto: Facebook/župa Remete

Svetište nastalo po molitvi i svetište koje čini molitva.

Br. pregleda: 1144

Foto: Facebook/župa Remete

Autor: I.A./karmel.hr

U mirnom zagrebačkom gradskom naselju Remete, u sjevernom dijelu grada Zagreba, na padinama šumovite Medvednice smješteno je jedno, pa možemo reći, netipično marijansko svetište - Remete.

Svetište čini Crkva Uznesenja Blažene Djevice i karmelićanski samostan koji su zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, te popratne zgrade. 

Foto: Wikimedia commons/SpeedyGonsales 

Crkva i samostan kroz povijest su doživjeli mnoge nedaće.
Turci su palili i pljačkali ovo sveto mjesto čak tri puta, a pod vodstvom Hasan-paše Predojevića 1591., osim što su spalili i uništili crkvu i samostan, odveli su 12 pavlina i nakon mučenja objesili su ih na lipu kraj Vugrovca, nedaleko od Remeta.
Težak udarac remetsko svetište doživjelo je kada car Josip II g. 1786. ukida pavline. Samostan se zatvara, a redovnici bivaju raspršeni. Na poziv kardinala bl. Alojzija Stepinca u Remete 1959. godine dolaze karmelićani koji od 1963. pa sve do danas upravljaju remetskom župom. Svetište je doživjelo i velika razaranja u snažnom potresu koji je 1880. godine pogodio Zagreb. Predivna Crkva Uznesenja Blažene Djevice koja krasi svetište je bila znana i kao 'hrvatska Sikstinska kapela' zbog predivnih freski pavlinskog slikara Ivana Rangera koje su nažalost većim dijelom nastradale u tom velikom potresu.

'Najvjernija odvjetnica' utočište Hrvata u teškim trenutcima

Gospa Remetska nosi naslov 'Fidelissima Mater Advocata Croatiae Sanctissima Virgo Remetensis', tj. 'Najvjernija Majka Odvjetnica Hrvatske Presveta Djevica Remetska'. Po zagovoru Majke Božje događala su se ovdje brojna čudesa. Zapisi o tim čudesima izgorjeli su u požaru. Ostala je 'Farmacopea celestis' (Nebeska ljekarna) Andrije Eggerera te pavlinski 'Liber votorum'.


Foto: YouTube/Milan Kušnjačić

Foto: YouTube/Milan Kušnjačić

Foto: Wikimedia commons

Odvjetnicu Hrvatsku zazivali su kroz povijest brojni hrvatski vladari i velikani. Hodočastili su u nj banovi, župani, biskupi, svećenici, redovnici, puk Božji. Za vrijeme svoga upravljanja zagrebačkom biskupijom biskup Martin Borković je svake subote hodočastio u Remete, a isto je činio i biskup Emerik Esterhazy. U remetsko svetište često su hodočastili i nadbiskup Antun Bauer, kardinali Alojzije Stepinac i Franjo Kuharić. Vjernici grada Zagreba često su hodočastili, predvođeni svojim pastirima, u remetsko svetište u teškim trenutcima hrvatske povijesti. Kardinal Kuharić predvodio je k 'Najvjernijoj Odvjetnici' pokorničko hodočašće za mir u Domovini.

O jednom čudesnom ozdravljenju, u dokumentarnom filmu 'Majčino srce Hrvata' svjedočio je Danijel Mihetec. Prema njegovim riječima Majka Božja čula je njegovu molitvu i ozdravila ga od raka. 'Moli se sinko bit ćeš uslišen' rekla mu je Gospa u molitvi, i održala obećanje. 

Gotički čudotvorni Gospin kip

U svetištu 'Najvjernije odvjetnice Hrvatske' na poseban način štuje se gotički čudotvorni Gospin kip. Remetski Gospin kip predstavlja vitku i mladenačku Majku u stojećem stavu s razmjerno velikom Djetetom u naručju, koje desnicom grli Majku oko vrata. Djevičino je tijelo zaodjenuto haljinom i zaogrnuto gusto nabranim plaštem. Neki drže da je kip sa sobom donio utemeljitelj samostana, pavlin Iskvirin, dok drugi misle da ga je izradio pavlin Pavao de Lomirhia


Foto: Snimka zaslona/'Majčino srce Hrvata'

Kada se Gospin lik gledao sa određene udaljenosti, s desne strane, mogao se primijetiti Gospin smiješak. Dok danas, nakon temeljite obnove kipa g. 1998. to više nije moguće. 


Foto: Snimka zaslona/Laudato TV

Kipu je g. 1490. dodan drveni pozlaćeni kasnogotički ukrasni okvir, u kome se nalaze kipići sv. Barbare i Hedvige s desne, te sv. Katarine i sv. Agneze s lijeve strane.

Duhovnost karakteristična za remetsko svetište

Za razliku od velikih hrvatskih svetišta, poput onog u Mariji Bistrici, Sinju ili Trsatu gdje dolazi mnoštvo hodočasnika, remetsko svetište je svetište intime i mira. Ugodan osjećaj, spokoj i mir daje svakako i priroda kojom je svetište okruženo, iako je u samom srcu milijunskog grada. Usprkos tom miru i manjem broju hodočasnika, svetište gotovo nikada nije prazno. Ovdje dolaze oni koji ne žele biti primijećeni i žele moliti u samoći pred Gospinim kipom.

Mjesto molitve, ne izletište

Tradicionalni proštenjarski dani su Uskrsni ponedjeljak, Duhovski ponedjeljak, Velika i Mala Gospa. S velikim proštenjima prestalo se u Remetama pedesetih godina, jer tradicionalni dani, Uskrsni i Duhovski ponedjeljak postali su radni dani pa su ljudi morali ići na posao.

Karmelićani, današnji čuvari svetišta često naglašavaju kako je potrebno očuvati mir svetišta, upozoravajući kako od ovog mjesta ne smijemo napraviti izletište, jer je ovo mjesto molitve - svetište nastalo po molitvi i svetište koje čini molitva. Ovome svjedoči i natpis na ulaznim vratima svetišta, uklesan u kamenu : 'Zdanje ovo podigla je Marijanska pobožnost'.


18.04.2018.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Festival svjetlosti u Ninu

FOTO: Navijači u Nižnji Novgorodu

FOTO: 130 godina turizma u Crikvenici

FOTO: Disko na otvorenom u Crikvenici

FOTO: Na Palade

FOTO: Navijači na tribinama

FOTO: Pripreme za Hrvatska-Nigerija

FOTO: NK Croatia Bietigheim –SV Wachbach 2-4

FOTO: 'Mali Lurd' u Dalmaciji

FOTO: KSD Hajduk Nürnberg - DJK Oberasbach 3:0