NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

18.08.2018
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

NA DANAŠNJI DAN 1945. Izbjeglice i vojnici na Bleiburgu su predani partizanima; započeo je pokolj

Foto: Wikipedia

Ni do danas nije utvrđen točan broj žrtava.

Br. pregleda: 2036

Foto: Wikipedia

Autor: HRT

Nakon predaje oružanih snaga NDH i mnoštva izbjeglica na Bleiburškom polju u Austriji 15. svibnja 1945. zaredale su krvave odmazde nad razoružanim vojnicima, civilima, pa čak i ženama i djecom.

Ni do danas nije utvrđen točan broj žrtava. Neke procjene govore da su partizani u osvetničkome bijesu poubijali između 40 i 70 tisuća Hrvata, a prema nekim izvorima čak i više. Odgovornost za bleiburške pokolje i žrtve na ‘križnim putovima’ seže do vojnog i političkog vrha komunističke Jugoslavije, pa i do samog Josipa Broza Tita. On je sam to neizravno priznao u svome govoru u Ljubljani. 'Što se tiče izdajnika, to je stvar prošlosti!', rekao je Tito potkraj svibnja. 'Ruka pravde, ruka osvetnica dostigla ih je već golemu većinu, a samo jedan mali dio uspio je pobjeći pod krilo pokrovitelja izvan naše zemlje…'

Iako se Treći Reich predao 8. svibnja, agonija vojske NDH trajala je još sedam dana. Ustaško se vodstvo u završnici rata odlučilo povući u Austriju i predati zapadnim saveznicima. Prema svjedočenju generala Patrica Scotta, prema Bleiburgu se kretalo 200 tisuća vojnika koje je pratilo 500 tisuća izbjeglica u nadi da će ih Britanci uzeti pod zaštitu. No umjesto da ih zaštite, Britanci su ih prema ranijem sporazumu saveznika, izručili Titovoj vojsci.

Žrtve su padale pojedinačno i u velikim skupinama na raznim mjestima. Kod Maribora, na Kočevskom rogu, u Maceljskoj šumi te u mnogim ‘jazovkama’ duž zarobljeničkog ‘križnog puta’ ostale su goleme grobnice s desecima tisuća ubijenih Hrvata. Još i danas u Sloveniji otkrivaju kosti pogubljenih. Zaredala su i jednodnevna suđenja državnim i vojnim dužnosnicima koja su redovito završavala smrtnom kaznom.

Tih mučnih dana okrutne odmazde jedino je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac otvoreno prosvjedovao zbog krvavih progona. Gdje postoji moralno opravdanje, pitao je Stepinac, za progon stotina tisuća hrvatskih vojnika koji su u najboljoj vjeri da služe hrvatskom narodu, obavljali svoje vojničke dužnosti?

Komunistički tisak ismijavao je te riječi tumačeći zgranutoj javnosti da su zarobljenici u logorima kao na kakvom ladanju. Istina o Bleiburgu, kao simbolu hrvatskog stradanja i podjele, skrivala se desetljećima, a šira javnost za događaje na Bleiburgu saznala je tek nakon uspostave demokratske Republike Hrvatske.

15.05.2018.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Saljska fešta

FOTO: Doček Vatrenih

FOTO: 16. Ninska šokolijada

FOTO: Misa na otvorenom

FOTO: Navijači prije utakmice

FOTO: Navijači u Moskvi

FOTO: Turnir Slavko Bagarić u Nürnbergu

FOTO: Brijuni

FOTO: Slavlje u iseljeništvu

FOTO: Slavlje za pamćenje