NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

19.11.2017
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

HRVATSKI KRALJEVI (8) Stjepan I. povratio je vlast nad Dalmacijom i Bosnom do Drine i imenovao prvog hrvatskog biskupa

Ilustracija

Sin Petra Krešimira IV.

Br. pregleda: 4023

Ilustracija

Autor: CroExpress

Stjepan I. Krešimirović, sin kralja Krešimira III. iz dinastije Trpimirovića, bio je hrvatski kralj koji je vladao od 1030. do 1058. godine. Za svoje vladavine povratio je upravu nad cijelom Bosnom i Dalmacijom, osim Zadra koji je potpao pod mletačku vlast. Također, za njegova vladanja prvi put se 1042. god. spominje poseban hrvatski biskup kao sufragan splitskog nadbiskupa.

Stjepan I. se najprije posvetio obnovi hrvatske pomorske snage i već 1032. god. poslao je svoje brodove u pomoć bizantskoj mornarici u njihovom ratu protiv Arapa. Ovim činom Stjepan je želio učvrstiti bizantsko-hrvatske veze i istovremeno onemogućiti bizantsku pomoć Mlečanima koji su željeli okupirati hrvatsku obalu.

Trgovina i gospodarstvo su procvale za Stjepana I., te se javlja aristokratska buržoazija u gradovima kao što su: Zadar, Biograd, Knin, Split, ali i drugim priobalnim gradovima. Također je vrlo vjerojatno kako su u to vrijeme stasali i gradovi u Slavoniji, osobito na rijeci Savi, kako je pučanstvo migriralo na sjever i istok u potrazi za obradivom zemljom.

1042. godine na vlast u Carigradu dolazi Konstantin IX. Monomah i bizantska politika prema Hrvatskoj se mijenja. Kako bi očuvao dijelove Dalmacije, car je imenovao hrvatskog bana Stjepana Prasku za 'carskog protospatora' (počasni zapovjednik carske vojne ispostave). On je nominalno radio za Bizant i stolovao je u Zadru, ali je isposlovao da ostali gradovi dođu pod vlast kralja Stjepana I.

Kao odraz svoje samostalnosti, Stjepan I. je u Kninu 1040. god. osnovao biskupiju, koja je na sjeveru dopirala sve do rijeke Drave. Kninski biskup nosio je naslov 'hrvatski biskup' (episcopus Chroatensis), a prvim biskupom u Kninu 1042. god. navodi se biskup Marko.

Promjena se ponovno dogodila 1046. god. kada je iz Ugarske morao bježati kralj Petar Mlečanin, sin bivšeg mletačkog dužda Otona Orseola i nećak kralja Stjepana I. Stjepan je potom provaljivao i ratovao po Ugarskoj, a na istok je proširio svoju vlast sve do Drine. Te prilike su iskoristili Mlečani kao razlog za ponovno opsjedanje dalmatinskih gradova. Mletački dužd Dominik Kontarini je poveo krvavi rat protiv Hrvatske.

O kralju Stjepanu nema izravnih svjedočanstava iz vremena njegove vladavine. Nisu pronađeni, primjerice, nikakvi kameni natpisi. Svejdočanstva o Stjepnovom postojanju sačuvana su prvenstveno u ispravama njegovog sina Petra Krešimira IV. U jednom od dva sačuvana prijepisa darovnice samostanu sv. Ivana u Biogradu iz veljače 1060. godine, Petar Krešimir IV. ističe da je njegov otac bio kralj Stjepan (Ego Chresimyr, Stephani regis filius). Isti podatak ponavlja se u ispravi od 25. prosinca 1066. kojom Petar Krešimir IV. pod svoju zaštitu uzima samostan sv. Marije u Zadru (Ego Cresimir, rex Chroatie et Dalmatie, filius Stephani regis). te u ispravi kojom se 1069. samostanu sv. Krševana u Zadru poklanja otok Maun.

Isprava iz 1066./1067. kojom Petar Krešimir IV. potvrđuje samostanu sv. Krševana u Zadru posjed u Diklu daje širi pregled rodbinskih odnosa unutar vladajuće dinastije. U njoj Petar Krešimir IV. nabraja svoje pretke. Započinje od Mihajla Krešimira II. kojeg naziva Chresimiri maioris, te za njega navodi da je imao sina Držislava (Dirzislai) u čije vrijeme su banovali snažni banovi Pribina i Godemir. Nakon Držislava navodi se Svetoslav Suronja (Suataslao) koji je imao braću Krešimira (Cresimiri) i Gojslava (Goyslaui) te sina Stjepana za kojeg Petar Krešimir IV. kaže da je njegov otac (pater mei).

Stjepan I. vjerojatno je vladao do 1058. god. kada se u izvorima kao kralj prvi put spominje njegov stariji sin, Petar Krešimir IV.

(izvor: Wikipedia)



HRVATSKI KRALJEVI (1) Kralj Tomislav, ujedinitelj Panonske i Primorske Hrvatske

HRVATSKI KRALJEVI (2) Trpimir II., 'mlađi brat' kralja Tomislava koji je znanstvenicima još uvijek misterij

HRVATSKI KRALJEVI (3) Nakon smrti Krešimira I. sinovi su poveli bratoubilački rat

HRVATSKI KRALJEVI (4) Jelena Slavna: 1898. pronađen je sarkofag omiljene regentice, evo što piše na epitafu

HRVATSKI KRALJEVI (5) Stjepan Držislav: prvi za kojeg znamo da je imao krunu, okrunio ga je Bazilije II. 'Bugaroubojica'

HRVATSKI KRALJEVI (6) 'Mračni' Svetoslav Suronja prisvojio je vlast u cijeloj Hrvatskoj i izazvao bijes svoje braće

HRVATSKI KRALJEVI (7) Krešimir III.: dvadeset godina vladao s bratom Gojslavom, borili se za Dalmaciju


07.09.2016.

Foto: Hina

ZAPALJENE SVIJEĆE PRED VUKOVARSKOM BOLNICOM Molitvi se pridružila i predsjednica

18.11.2017.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu. Više>

Foto: Hina

(FOTOGALERIJA) VUKOVAR U koloni sjećanja oko 64.000 ljudi

18.11.2017.

Misu zadušnicu predvodio je požeški biskup Antun Škvorčević. Više>

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Izdanje: 09.04.2014.

Preuzmi



FOTO: Vukovar

FOTO: Kupreška večer

FOTO: Croatia B. - Aldingen

FOTO: SV Perous - Croatia Bietigheim

FOTO: G2.3

FOTO: Susret hrvatskih studenata Njemačke

FOTO: Holywin u Stuttgartu

FOTO: Croatia Bietigheim - Bissingen

FOTO: Izlet Croatie Hamburg u Veliku Britaniju

FOTO: 5. susret čuvara hrvatske etno baštine