Autor: mr. sc. Dragan Hazler
(predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dijaspore)

Nije mi namjera nikoga uvrijediti, ali moram jasno upozoriti hrvatske medije i političare da još uvijek ne znaju što je dijaspora. Proučavajući pojam dijaspore od Židovskog progona u Akad ili Babilon oko 500 godina prije Krista do našeg vremena postao sam malne stručnjak za dijasporu.

Kao takav usuđujem se uputiti sljedeću pouku i kritiku na one , koji pogrješno barataju pojmom, sadržajem i pravom dijaspore.

Godinama sam se trudio na uvjeravanju hrvatskih političara, medija i jezikoslovaca pa i nekih hrvatskih ‚iseljenika‘ da mi Hrvati, koji živimo u tuđem svijetu nismo iseljenici u pravome značenju te riječi, nego smo Hrvati u rasijanosti ili u dijaspori. Štoviše, ako je među nama čak neki pravi iseljenik iz Hrvatske, njegovi potomci rođeni u državi useljenja nisu više iseljenici/useljenici, ali jesu Hrvati u rasijanosti ili u dijaspori ako su zadržali svoju hrvatsku nacionalnu svijest.

Grčka riječ diaspora, znači rasijanost. NE, kako dvojako stoji u Klaićevom Rječniku stranih riječi: ‚rasijanost‘ i ‚rastepenost‘ (ili) ‚rasutost‘. Ovo drugo dvoje po Klaiću nije točno jer nijedan narod u rasijanosti nije rastepen i izgubljen kroz rasutost kao žito posijano na asfaltu, nego je uvjetovano nekim okolnostima promijenio svoje stanište, svoj ‚rasadnik‘, svoju iskonsku domovinu.

Dakle, točan prijevod i značenje riječi dijaspora je rasijanost, što je u srodstvu sa sijanjem, iz kojeg slijedi rast, plodovi i umnožavanje, a ne s rastepenost, iz koje slijedi nestanak. Mi Hrvati, koji smo kroz bilo koju nepovoljnu okolnost napustili zavičajnu domovinu Hrvatsku nismo iseljenici u iseljeništvu/useljeništvu, nego smo Hrvati u dijaspori.

Nažalost, naša Matica u Zagrebu se ne zove Matica Hrvata u rasijanosti (ili u dijaspori), nego Hrvatska matica iseljenika. Pisatelj ovih redaka nije član te Matice jer se ne smatra iseljenikom, nego Hrvatom u dijaspori.

U hrvatskoj političkoj i medijskoj retorici smatraju dijasporom Hrvate u BiH. Ovaj kriterij potvaranjem Hrvata u BiH dijasporom je višestruko ne samo pogrješan, nego i štetan.

Hrvati u BiH nisu dijaspora ili rasijanost, a još manje rasutost, nego su starosjedilački, državotvorni narod u svojoj iskonskoj domovini – državi Bosni i Hercegovini. Znam da će mi se zamjeriti radi sljedeće istine:

Hrvati iz BiH ne bi uopće trebali imati pravo glasovanja za parlament u Republici Hrvatskoj. Ako to pravo imaju Hrvati iz BiH, onda mora vrijediti isti pravni kriterij i recipročno. To znači da bi Hrvati iz Republike Hrvatske trebali imati pravo glasovanja za parlament R. BiH.
Ovim ‚tutorstvom’ Republike Hrvatske i ‘privilegijom’ Hrvatima iz BiH svodi se iste na status nacionalne manjine u dijaspori.

Skida se Hrvate u BiH sa statusa ravnopravnog naroda s Bošnjacima i sa Srbima (u BiH) i spušta ih se na razinu nacionalne manjine, koja traži svoje mjesto u parlamentu Republike Hrvatske, umjesto da bosansko-hercegovački Hrvati brojčano i po drugim sadržajima jačaju i ostvaruje svoje pravo u parlamentu R. BiH.

Hrvati u Vojvodini, u Srbiji, u Crnoj Gori i Sloveniji također nisu Hrvati u dijaspori, nego su većinom starosjedilački Hrvati na tlu svoje domovine politički otuđene od Republike Hrvatske.

Oni su, dakle Hrvati u državama okruženja, a ne u dijaspori. Za njih bi bilo opravdanja da sudjeluju u Hrvatskom saboru, ali u tom slučaju dolazi u pitanje i sudjelovanje srbske nacionalne manjine iz Hrvatske u parlamentu Republike Srbije. Opravdanost te metode treba bilateralno razmotriti i donijeti ovakav ili onakav zaključak.

Naime, u svima srodnim situacijama pravnih država Europe vrijedi bilateralna recipročnost na temelju bilateralnih ugovora između dvije države. Za takva rješenja mora se znati točan status i tretman Hrvatskog naroda: državotvorni narod, rasijanost ili dijaspora Hrvatskog naroda ili (i) starosjedilački Hrvatski narod u okruženju.

Ovo pogrješno tretiranje Hrvata u BiH dijasporom je štetno za nas Hrvate u pravoj dijaspori jer nam se time ‘krade‘ naše pravo na zastupnike u Hrvatskom parlamentu.

Datum objave: 22.07.2014.