CroExpress/Hina
Američki glumac, producent i redatelj do popularnosti je stigao kasnih 40-ih godina prošlog stoljeća i nikad je nije ispustio, snimivši više od stotinu filmova u šest desetljeća dugoj karijeri koja je trajala i nakon nekoliko moždanih udara u poznijim godinama.
Njegovu smrt objavio je sin Michael, Oscarom nagrađeni glumac i filmaš.
‘S golemom tugom moja braća i ja objavljujemo da nas je Kirk Douglas napustio danas u 103. godini. Za svijet, on je bio legenda, glumac iz zlatnog doba filma koji je živio u svojim zlatnim godinama. Za mene i za moju braću Joela i Petera bio je jednostavno – tata’, napisao je Michael Douglas na svojoj stranici Facebooka.
Iz Hollywooda i ostatka svijeta brzo su mu počele stizati počasti, a mnogi su pisali ‘Ja sam Spartak!’, poklonivši se njegovoj legendarnoj ulozi pobunjenog rimskog roba.
Redatelj Steven Spielberg napisao je da je Douglas ‘zadržao svoju karizmu do kraja’, a glumac Jason Alexander iz serije ‘Seinfeld’ kazao da je bio ‘apsolutna legenda i kao filmska zvijezda i kao čovjek’.
Prvak borbe protiv crnih lista
Douglas je i u životu bio poznat kao buntovnik. U svojim filmskim počecima sukobljavao se s čelnicima studija oko svojih uloga i naposljetku osnovao svoju produkcijsku kompaniju, Bryna, kao jedna od prvih filmskih zvijezda koja je to učinila.
‘Tada je to bilo jako rijetko’, kazao je urednik Varietyja Tim Gray.
‘Kirk Douglas je bio jako tvrdoglav, ali je bio i radnik. Nije tulumario i gubio vrijeme po zabavama’.
Prkosio je i etabliranim redateljima i kao producent udružio se tada s mladim Stanleyjem Kubrickom za ‘Staze slave’ i ‘Spartaka’.
Na ‘Spartaku’ je pisanje scenarija angažirao Daltona Trumba, jednog od holivudskih filmaša koji su bili na crnoj listi jer su bili etiketirani kao komunisti u doba makartizma.
Suprotno tadašnjim producentima, Douglas to nije želio skriti i uredno je ga potpisao na odjavnoj ‘špici’.
Gabrielle Carteris, čelnica holivudskog sindikata glumaca, rekla je da je Kirk Douglas bio ‘snažan glas koji je pomogao da se prekine s praksom crnih lista u filmskoj industriji’.
Unatoč tome, nije uspio osvojiti natjecateljskog Oscara. Nominiran je bio triput, za uloge boksačkog šampiona u ‘Prvaku’ (1949.), u Lošima i lijepima (1952.) i portret Vincenta van Gogha ‘Strasti za životom’ (1956.). Pripao mu je tek Oscar za životno djelo kojim ga je Američka filmska akademija znanosti i umjetnosti počastila 1996.
Sin židova izbjeglog iz Rusije, rođen je 9. prosinca 1916. kao Isur Danielovič Demski, u Amsterdamu, gradiću i državi New York.
Nakon uloge u ‘Prvaku’, često je igrao snažne likove, veće od života. U razgovoru za NYT 1984. kazao da su ga uvijek privlačili likovi koji su napola nitkovi. ‘Vrline ne smatram fotogeničnim’, kazao je.
Proživio je život
Privatno, ženio se dvaput. Drugi brak, s Anne Buydens, danas stogodišnjakinjom, sklopljen je 1954. i trajao je do njegove smrti.
Prije toga bio je na glasu kao ženskaroš, a svojim je memoarima priznao i bračne afere. Skandala, međutim, nije bilo.
‘Bio je Mr. Hollywood, javnost ga je smatrala glumcem većim od života’, kazao je Gray.
S prvom suprugom, Dianom Dill, imao je dva sina, Michaela i Joela, a s drugom još dvojicu, Petera i Erica, koji je umro od predoziranja drogom 2004.
Micheal Douglas odao je priznanje očevoj posvećenosti pravdi i postavljenim standardima kojima drugi mogu težiti.
‘Kirkov život bio je dobro proživljen i za sobom ostavlja filmsko nasljeđe koje će trajati mnogim budućim naraštajima’.
Datum objave: 06.02.2020.
