CroExpress/IKA
Privatnu jutarnju misu u Domu Sv. Marte u Vatikanu papa Franjo namijenio je 20. ožujka liječnicima i zdravstvenom osoblju koje se posvema stavilo na raspolaganje bolesnicima zaraženima koronavirusom, donosi IKA.
Na to ga je potaknulo pismo jednog svećenika iz sjeverne Italije, koji mu je iznio muke i nevolje tih požrtvovnih ljudi, koji nastoje spasiti što veći broj oboljelih. Papa se prisjetio i predstavnika vlade, koji nailaze na nerazumijevanje u upravljanju složenom situacijom. U propovijedi je pozvao vjernike da otkriju Boga kao dobrog Oca.
Polazeći od prvog čitanja uzetog iz Knjige proroka Hošea, Papa je u propovijedi pozvao vjernike da razgovaraju s Bogom ne kao sa sucem, već kao s dobrim Ocem, koji ljubi i oprašta uvijek. Prorok poziva Izrael da se vrati Gospodinu Bogu svome. Luka u svom Evanđelju opisuje neizmjernu radost oca rasipnog sina, kada je vidio da se vraća.
Mjesecima, a možda i godinama je taj otac gledao u okolicu ne bi li vidio svog sina, koji se vraća. I Bog Otac čeka naš povratak, posebno u ovo korizmeno doba. Mnogi se čak i srame što su počinili tolike nesmotrene stvari.
Bog nam poručuje da će nas izliječiti od naše nevjernosti i ljubiti, jer će se njegova srdžba udaljiti. Korizma je uvijek prilika za obraćenje srca, koje se u kršćanskoj tradiciji ostvaruje u sakramentu ispovijedi. To je prilika da poravnamo račune, rekao je Papa i dodao kako mu se ne sviđa stajalište onih koji tvrde da prepustimo Bogu da nas pročisti.
Prvi korak moramo poduzeti mi, a ostalo će učiniti Bog. Papi je poznato da se za Uskrs mnogi ispovijedaju. Međutim, mnogi se ispričavaju da ne mogu naći svećenika. Papa je svoj odgovor preuzeo iz Katekizma, koji je vrlo jasan. Ako ne možeš naći svećenika, razgovaraj s Bogom, svojim Ocem, i reci mu istinu, moli od srca oproštenje, pokaj se i obećaj da ćeš se kasnije ispovjediti. Tako ulaziš odmah u Božju milost, obrazložio je Papa i dodao kako je ovo pravi i prikladan trenutak za iskreno pokajanje, jer posvuda odzvanjaju Očeve riječi: Vrati se, vrati se! Čeka te gozba!
Papine riječi zapravo se dotiču nekoliko članaka iz Katekizma Katoličke Crkve koji govore o kajanju, kao prvom činu u sakramentu ispovijedi, nakon kojeg slijedi ispovijed grijeha i zadovoljština za grijehe.
Katekizam kajanje definira kao ‘bol duše i osudu počinjenog grijeha s odlukom više ne griješiti’. Tako članak 1451 ističe kako je ‘među pokornikovim činima kajanje na prvome mjestu’.
Prema točki 1452, ‘kada proizlazi iz ljubavi prema Bogu, ljubljenom iznad svega, naziva se ‘savršenim kajanjem’ (iz ljubavi prema Bogu, contritio). To kajanje oprašta lake grijehe; a postiže oproštenje i teških grijeha ako uključuje čvrstu odluku pristupiti sakramentalnoj ispovijedi, čim to bude moguće“.
S druge strane, nesavršeno kajanje (attritio), prema točki 1453, također je ‘poticaj Duha Svetoga’. Ono, pak, ‘nastaje kao posljedica promatranja odvratnosti grijeha ili iz straha od vječne osude i drugih kazni koje grešniku prijete (kajanje iz straha).’
‘Kada se tako potrese savjest, to može pokrenuti unutarnje mijenjanje koje će se, djelovanjem milosti, dovršiti u sakramentalnom odrješenju. Samim nesavršenim kajanjem, ipak, ne postiže se oproštenje teških grijeha, ali ono stvara raspoloženje da ga primimo u sakramentu Pokore.’
Dodajmo i kako, prema točki 1457 Katekizma, onaj ‘tko je svjestan da je učinio jedan smrtni grijeh, ne smije primiti svetu pričest, pa makar osjećao veliko kajanje, a da prethodno nije primio sakramentalno odrješenje, osim ako se radi o teškom razlogu da se pričesti, a nije mu moguće pristupiti svećeniku’.
Preporučujemo vjernicima da za dodatne informacije kontaktiraju svoje župnike i duhovnike.
Datum objave: 21.03.2020.
