PROČITAJ NAJNOVIJE VIJESTI IZ HRVATSKOG ISELJENIŠTVA

11.08.2020
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

ZVONKO MILAS: Posebne emocije se bude u susretima s iseljeništvom, fascinantno je vidjeti kako su izgradili 'male Hrvatske' gdje god su došli

foto: Milo Ostović

foto: Milo Ostović

Uz konkretne i oku vidljive rezultate najponosniji sam na činjenicu da je Ured kojem sam na čelu širom otvorio vrata Hrvatima iz BiH.

Autor: CroExpress/D.D.

Zvonko Milas je visokopozicionirani službenik Republike Hrvatske, rođen je u Vukovaru 1961. godine. Završio je Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovao je u obrambenom Domovinskom ratu kao aktivan vojnik, prenosi dnevno.hr, zapovjednik topništva u obrani Vukovara, nositelj je čina pukovnika te pomoćnik načelnika za pješaštvo u Upravi rodova KoV (OS RH). Nakon Domovinskog rata voditelj je u Oružanim snagama Republike Hrvatske, u Odjelu borbene spremnosti, stručni savjetnik u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, u Odjelu za tranziciju, ravnatelj Zaklade hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te u mandatu od 2011. do 2015. godine saborski zastupnik na listi HDZ-a.

Trenutačno obnaša funkciju državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Zvonko Milas nositelj je brojnih odlikovanja i priznanja. Dobitnik je Reda Nikole Šubića Zrinskog, Reda hrvatskog trolista, Reda hrvatskog pletera, Spomenice Domovinskog rata, Spomenice Domovinske zahvalnosti, Medalje 'Oluja' te Spomen plakete Vukovar 1991. Od 2002.-2016. bio je predsjednik Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata, a potom i član od 2009. i predsjednik od 2010. do 2011. godine Programskog vijeća HRT-a.

Zadnjih dana javili su nam se brojni roditelji djece – maturanata iz BiH koji sa zebnjom prate aktivnosti i mjere koje se donose vezano uz polaganje ispita državne mature. Što je istina? Hoće li maturanti iz BiH moći izići na ispite i upisati željene fakultete u Republici Hrvatskoj?

Ni u jednom trenutku nije bilo upitno polaganje ispita državne mature u Republici Hrvatskoj za maturante – Hrvate iz BiH. U skladu s epidemiološkom situacijom, kako u Republici Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, kao odgovorna vlada i kao odgovorni ljudi, poduzeli smo maksimalne mjere zaštite u cilju osiguravanja njihovog i zdravlja njihovih vršnjaka u Republici Hrvatskoj. Sve 'nove i stare dušebrižnike', koji obično u predizborno vrijeme, deklarativno izražavaju zabrinutost za naše mlade i djecu, podsjećamo da je upravo ova vlada maturante iz BiH oslobodila obveze plaćanja troškova polaganja ispita državne mature.

Podsjećamo i na druge konkretne mjere koje smo u posljednje četiri godine poduzimali upravo nastojeći djeci i mladima omogućiti kvalitetnije uvjete odgoja i obrazovanja u BiH: preko 100 posto smo povećali financijska sredstva za potporu programima i projektima Hrvata u BiH. Posebice smo ponosni na brojne projekte koje realiziraju mladi iz cijele BiH – od Ljubuškog do Kornice u Bosanskoj Posavini. Zahvaljujući našoj suradnji izgrađene su i obnovljene brojne škole, školske športske dvorane, studentski domovi i centri za mlade. Nadalje, povećali smo broj stipendija za Hrvate koji studiraju u BiH – sa 200 na 400 stipendija godišnje, a kroz radionice i seminare jačamo profesionalne i stručne kapacitete mladih, budućih lidera u svim sferama života.

Od 2017. pružamo konkretnu potporu radu institucija od strateškog značaja za Hrvate u BiH – Sveučilište u Mostaru, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru i Sveučilišno klinički bolnički centar u Mostaru. Putem programa Korijeni povezali smo naše učenike iz BiH sa svojim vršnjacima i sunarodnjacima iz cijelog svijeta, nastojeći na taj način jačati zajedništvo i svijest o pripadnosti i nedjeljivosti hrvatskog naroda – ma gdje živio.

Za vrijeme vašeg mandata suradnja s Hrvatima u BiH bila je vanjskopolitički prioritet Hrvatske. Konstantno ste na terenu. Povećali ste i financijska sredstva za programe i projekte Hrvata u BiH. Koliko ste zadovoljni učinjenim?

Istina, financijska potpora programima i projektima Hrvata u BiH povećana je za preko 100 posto. Iza nas je skoro 700 različitih projekata – od primjerice Ljetne škole Stopama Katarine Kosače koja okuplja djecu hrvatskih iseljenika iz BiH, različitih filmskih, kazališnih i glazbenih festivala do velikih projekata koje zahtijevaju značajnija financijska sredstva poput primjerice izgradnje i obnove dječjih vrtića, škola, domova zdravlja i studentskih domova.

Svi ti projekti jasno svjedoče kako potencijala ima – ima znanja, sposobnosti i volje. Oni su rezultat naših zajedničkih napora i to je ono što im daje posebnu vrijednost. Naime, svi projekti su realizirani u suradnji s udrugama, zajednicama, značajnim institucijama Hrvata u BiH, sa predstavnicima lokalne i županijske vlasti. Ponosni smo na sve te projekte, ponosni na naše ljude koji su ih prijavili- pokazuje to odlučnost Hrvata da se kvalitetnim projektima bore za svoju opstojnost u BiH.

Uz ove konkretne i oku vidljive rezultate najponosniji sam na činjenicu da je Ured kojem sam na čelu širom otvorio vrata Hrvatima iz BiH. Ured je doista postao središnje mjesto za sve njihove potrebe. Nama se mogu javiti u svakom trenutku i uvijek će naći odgovor, prijedlog rješenja i toplu riječ. Zaista smo partneri u svemu što radimo.

Poznato je da ste ispred Ureda uložili u brojne projekte na području zdravstva, znanosti, kulture i obrazovanja kojima se unaprijeđuje život naših sunarodnjaka u BiH u cilju njihovog ostanka i opstanka? Koji su po vama najznačajniji? Koliko je značajna ta pomoć kad govorimo o opstanku Hrvata u BiH?

Ne bih rekao da 'pomažemo' te projekte. Vlada Republike Hrvatske samo je jedan od partnera u svakom od tih projekata. Jer Hrvati u Bosni i Hercegovini ne trebaju našu pomoć – samo potporu. I bolnica u Novoj Biloj, Dom zdravlja u Kiseljaku, Centar za djecu s poteškoćama u razvoju u Ljubuškom, kao i drugi brojni projekti – od, primjerice, športskih školskih dvorane u Kreševu, Stolcu, Tomislavgradu, Pologu, Doma kulture u Vitezu, škola u Posušju, Širokom Brijegu, Novom Travniku, Bugojnu i Fojnici, cesta i drugih infrastrukturnih projekata diljem BiH, su inicijativa ovdašnjih ljudi. Oni su te projekte osmislili, pokrenuli.

Sve te projekte zajednički realiziramo i to je njihova najveća vrijednost. Ponosan sam kad danas prolazim Bosnom i Hercegovinom i vidim završene objekte, zadovoljne ljude. Jer svi ti projekti namijenjeni su našim ljudima, djeci, mladima. Oni ih koriste, olakšavaju im svakodnevicu i doprinose unapređenju kvalitete življenja na ovim predivnim prostorima. Stoga ćemo i u narednom razdoblju nastaviti podržavati sve inicijative i projekte koji su od iznimne važnosti za Hrvate u Središnjoj Bosni i cijeloj Bosni i Hercegovini.

Jedan dio hrvatske političke javnosti kritizirao je odluku Vlade da za podmirenje dijela dospjelih obveza u svrhu suzbijanja Covida-19 osigura 43 milijuna kuna Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar kao i ostalim bolnicama u BiH?

U posljednje vrijeme više sam puta odgovorio na ovakve upite. Kao Hrvata, kao branitelja koji je s Hrvatima iz BiH branio ovu zemlju, žaloste me i ljute takve konstatacije koje su na sreću – vrlo rijetke i najčešće dolaze u predizborno vrijeme. Većina naših sugrađana podupire nastojanja kojima jačamo suradnju i unapređujemo odnose sa našim sunarodnjcima u BiH.

Ponavljam, situacija u kojoj se svijet našao nikog nije ostavila ravnodušnim i u ovakvim posebnim okolnostima solidarnost, kao temeljna ljudska vrijednost, dolazi do izražaja i potrebnija je nego ikada. Republika Hrvatska je oduvijek bila solidarna sa susjednom i prijateljskom Bosnom i Hercegovinom. Uz to što nam je prvi susjed, u BiH žive Hrvati – naši sunarodnjaci koji su itekako zaslužni za obranu i stvaranje slobodne Hrvatske, koji su danas jamac stabilnosti i sigurnosti za našu zemlju, koji i danas, na različite načine sudjeluju u njenom gospodarskom razvoju i očuvanju radnih mjesta. Primjerice, upravo su Hrvati u BiH glavni kupci hrvatskih proizvoda u BiH. A ove posebne okolnosti izazvane pojavom nepoznatog virusa koji prijeti, zahtijevaju dodatnu odgovornost, ne samo zakonsku, nego i ljudsku.

U suočavanju s izazovima pandemije koronavirusa, sredstvima koja smo osigurali usmjerili prvenstveno zdravstvenim institucijama u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine, ne samo bolnici u Mostaru, iskazali smo solidarnost i konkretnu i na to možemo biti ponosni. Vlada Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Plenkovićem uvijek je bila, ponavljam, snažna potpora hrvatskom narodu koji živi susjednoj zemlji i ostat će i dalje – u svim situacijama. I kad slavimo, ali zasigurno još i više kad pred nama stoje brojni izazovi.

Predsjedatelj ste hrvatskog dijela Međuvladinog mješovitog odbora za zaštitu prava nacionalnih manjina između Republike Hrvatske i Republike Srbije (MMO). Broj Hrvata u Srbiji je u padu, početkom 2000.-ih bilo ih je 70, a sada svega 57 tisuća, dvojezičnost postoji formalno, no ne funkcionira najbolje u provedbi, postoje brojna otvorena pitanja vezana uz status i položaj Hrvata u Srbiji, a Vi ste često ste znali izjaviti da je jedan od prioriteta i obrazovanje. Kao predsjedatelj MMO-a, recite nam koja su vaša postignuća u mandatu? Kakav je rad u MMO-ima s drugim državama?

Hrvati u Srbiji su u posebnom fokusu naše Vlade, svjesni njihovoga vrlo osjetljivog položaja, cijelo smo vrijeme aktivno radili i još uvijek radimo na poboljšanju njihovog statusa, putem bilateralnih kontakata sa srbijanskim institucijama, putem sjednica MMO-a, unutar multilateralnih okvira, kao i uspostavljanjem vrlo razvijene komunikacije i suradnje s legitimnim predstavnicima hrvatske nacionalne manjine. S Republikom Srbijom smo održali dvije sjednice MMO-a, 2018. u Beogradu i Monoštoru te 2019. u Zagrebu i Pakracu.

Na temelju rada u okviru MMO-a stvoreni su preduvjeti za određene konkretne pomake koji su puno sporiji i manjega opsega nego što bismo htjeli, ali ipak su uočljivi, poput osnivanja lektorata hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Novome Sadu, tiskanja udžbenika na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu za učenike osnovnih škola ili obnove rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu. Istina je da se smanjuje broj Hrvata u Srbiji i da se dvojezičnost ostvaruje samo djelomično, i to je naravno veliki problem, ali najvažnije otvoreno pitanje, čije bi rješavanje značilo pomake i u svim drugim područjima, pitanje je zajamčene zastupljenosti Hrvata u predstavničkim tijelima na svim razinama, od lokalne do državne.

To je pitanje uvijek na stolu i u svim našim kontaktima tražimo od srbijanske strane da ispuni svoju obvezu koju je preuzela još 2004. godine, a naša Vlada se pobrinula da ispunjavanje obveza iz bilateralnog sporazuma bude i dio pregovaračkog procesa Republike Srbije s Europskom unijom. Obrazovanje je prioritet, smatram da davanjem potpore unaprjeđenju obrazovanja i općenito projektima usmjerenima na mlade radimo i za sadašnjost i za budućnost. U tom smjeru smo u protekle četiri godine radili mnogo, razvijali smo postojeće programe i osmišljavali nove te mogu reći da smo puno toga pokrenuli i napravili zajedno s našim sunarodnjacima u Srbiji. U četiri smo godine utrostručili sredstva za potporu vrijednih projekata, a kao posebno važan iskorak ističem pružanje potpore njihovim strateškim projektima, započeto 2018. Kupnjom zemljišta za sjedište NIO Hrvatska riječ u Subotici i nastavljeno 2019. godine pružanjem potpore dvama strateškim projektima – izgradnji Hrvatske kuće u Subotici i kadrovskom osnaživanju Hrvatskoga nacionalnog vijeća.

Potpora strateškim projektima planirana je i za 2020. godinu, i to na posebnoj proračunskoj aktivnosti, čime će se dati snažan dodatan poticaj razvoju ključnih potencijala naših manjinskih zajednica. A kad govorimo o MMO-ima i međunarodnoj zaštiti manjina, valja spomenuti da smo u mandatu Vlade Andreja Plenkovića uspjeli održati više sjednica MMO-a sa sve četiri države s kojima imamo sklopljen sporazum: s Mađarskom, Srbijom, Sjevernom Makedonijom i Crnom Gorom. Želio bih istaknuti i to da je MMO između Republike Hrvatske i Mađarske posebno uspješan te ga, što u našoj javnosti baš i nije poznato, OESS smatra najboljim, oglednim primjerom kvalitetne i učinkovite suradnje između država u području obostrane zaštite nacionalnih manjina u cijeloj Europi. Sigurno je da ima puno posla u ovome iznimno važnom području, ali kad pogledamo iza sebe, vidimo da smo mnogo toga uspjeli popraviti, pokrenuti i razviti te imamo još puno planova, snage i entuzijazma da tako nastavimo i u sljedećem razdoblju.

Iseljenici su često iskazivali iznimnu kritičnost prema Zakonu o hrvatskom državljanstvu, koji je zahvaljujući Vama i Vašem Uredu Hrvatski sabor izmijenio i olakšao uvjete potrebne za stjecanje hrvatskog državljanstva. Zašto je cilj omogućiti što brže i lakše stjecanje državljanstva potomcima naših iseljenika?

Zato što je to njihovo pravo koje oni moraju moći ostvariti u razumnom roku i na mnogo jednostavniji način od onog kojega su predviđale odredbe starog Zakona. U pitanju su pripadnici hrvatskog naroda, a mi smo jedan i nedjeljiv narod neovisno gdje živi. Svoju smo solidarnost i jednodušnost iskazivali od nastanka suvremene hrvatske države do suvremene krize izazvane pandemijom COVID 19. Stjecanjem državljanstva potomci naših iseljenika se pravno vežu za Hrvatsku i omogućuje im se korištenje svih prava koji imaju domaći državljani čime se doprinosi sprečavanju asimilacije, ali i ohrabruje na bližu suradnju i dolazak u Hrvatsku – na studij, radi poslovanja, preseljenja s obiteljima. To je preduvjet.

Zahvaljujući vama hrvatsko iseljeništvo je napokon dobilo ured koji je doista ispunio iščekivanja naše dijaspore. Također, sad imamo i val povratka Hrvata u domovinu, pa možete li nam nešto pobliže reći o tome?

Da, Hrvatska postaje sve prepoznatija kao zemlja u kojoj je moguće voditi dobar život. Naši iseljenici to mogu lakše uočiti s obzirom da kontinuirano posjećuju Hrvatsku, da znaju kakav je napredak učinjen u kojem razdoblju i da, čisto matematički, danas kada smo turistički top destinacija, članica EU i NATO-a, njihova djedovina, njihove nekretnine vrijede više. Ono što često čujem od mladih obitelji koje nam redovito dolaze u Ured – cijeni se stupanj sigurnosti kojeg mi još uvijek imamo, a koji čini život kvalitetnijim, pogotovo za odgoj djece. Kažu da je sigurnost kao zdravlje – uzmete ju zdravo za gotovo, dok ju ne izgubite. Dolaze nam iz Sjeverne i Južne Amerike, Australije, Europe… I taj dio posla je jedan od najzahvalnijih. Daje smisla svim poteškoćama i kušnjama koje smo prošli da bi stvorili državu.

Meni je uvijek drago čuti kada iseljeništvo prepoznaje napore koje je ured uložio u jačanju njihovog položaja, u stvaranje bliskijih veza, u izgradnju odnosa utemeljenog na povjerenju i poštovanju. To nas sve gura prema novim projektima, usmjereni smo na mlade, na olakšavanje očuvanja njihovog hrvatskog identiteta. Uz Hrvatske katoličke misije, hrvatske škole, šport i folklor – Ured želi unaprijediti i dopuniti taj rad s našim mladima vani kako bi oni znali da je Hrvatska uvijek tu za njih i da je zajedništvo hrvatskog naroda bezuvjetno.

Jedan ste od rijetkih dužnosnika koji se posvetio našem iseljeništvu u cijelom svijetu pa ste za vrijeme vašeg mandata obišli naše ljude u Sjedinjenim Američkim Državama, Južnoj Americi, Australiji i Novom Zelandu. Također, nazočili ste 5. kongresu hrvatske dijaspore Južne Amerike u Buenos Airesu. Kakvi su vaši dojmovi?

Uvijek se vratim pun dobre energije usmjerene na nove projekte koji su potrebni. Posebne emocije se bude u tim susretima i čovjek se na to ne može nikada naviknut. Naši ljudi vani možda imaju adresu u drugoj državi, ali im srce kuca uvijek ovdje, čak i njihovoj djeci koja se nisu rodila u Hrvatskoj. Imam iskustvo odlaska iz rodnog Vukovara, pa ih mogu razumjeti. Fascinantno je vidjeti kako su oni izgradili „male Hrvatske“ gdje god su došli, hrvatske crkve i domovi su i dalje mjesta okupljanja, slavlja. Tu se njeguje nasljeđe, kultura, jezik – sve ono što nas čini jednim narodom.

Na panelu u Buenos Airesu, na temu državljanstva i povratka u Hrvatsku govorili ste o najvažnijim odredbama novog Zakona o hrvatskom državljanstvu i mjerama Ureda za povratak hrvatskih iseljenika u Republiku Hrvatsku. Kako su to naši iseljenici prihvatili?

S obzirom na to da se značajan broj povratnika iz iseljeništva javlja upravo iz Južne Amerike, da su nam veleposlanstva zatrpana zahtjevima za stjecanje hrvatskog državljanstva – mislim da su izvrsno prihvatili teme koje su izlagane na Susretu u Buenos Airesu. Zakon o hrvatskom državljanstvu je pojednostavljen upravo da bi maknuli barijere koje su često i nepotrebno stajale kao dugotrajna prepreka stjecanju domovnice. Mjere za povratak iseljenika su usmjerene na olakšavanje povratka, učenje jezika, snalaženja u državnoj administraciji. Te mjere razvijamo prema iskustvima ovog novog vala useljavanja – u suradnji s useljenicima. Znam da smo napravili dobar posao u Uredu kad s našim strankama, našim „korisnicima“ radimo na partnerskim osnovama, kad zajedno ne rješavamo samo postojeće izazove, već kreiramo rješenja za neke nove generacije. To sam htio – i uspio – postići i tako ćemo i dalje nastaviti.

30.06.2020.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Pogledaj sva izdanja

Preuzmi

© CroExpress 2020.