PROČITAJ NAJNOVIJE VIJESTI IZ HRVATSKOG ISELJENIŠTVA

06.12.2019
tekst
tekst

Kultura

U UTORAK, 5. STUDENOGA ODRŽATI ĆE SE U ZAGREBU Promocija izabranih djela Josipa Gujaša – Đuretina iz Mađarske priređivača Đure Vidmarovića

Foto: matis.hr

Foto: matis.hr

Veselimo se Vašem dolasku!

Autor: CroExpress

Hrvatska matica iseljenika i Izdavačka kuća Acumen d.o.o. imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje jedinstvene knjige o najistaknutijem modernom pjesniku i znanstveniku, pripadniku hrvatske zajednice iz Mađarske, Josipu Gujašu Đuretinu pod naslovom 'Josip Gujaš-Đuretin: Mene su ljepote ostavile' autora i priređivača Đure Vidmarovića. Predstavljanje će se održati u utorak, 5. studenoga u 17 sati u Hrvatskoj matici iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Zagreb.

Uz pozdravnu riječ ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića i ministra vanjskih i europskih poslova Nj. E. Gordana Grlića Radmana, te priređivača Đuru Vidmarovića o knjizi će govoriti: prof. dr. sc. Sanja Vulić sa Hrvatskih studija, te u ime nakladnika Acumen d. o. o. književnica Božica Brkan.
Ulomke iz knjige će interpretirati dramska umjetnica Biserka Ipša.

***
O knjizi i autoru:

Vidmarović, Đuro: Josip Gujaš Đuretin: Mene su ljepote ostavile, Acumen d.o.o., Zagreb, 2019, 320 str.

Književnik, prevoditelj i povjesničar te aktualni predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović je 40 godina istraživao opus pjesnika i znanstvenika Josipa Gujaša-Đuretina, koji je kao 40-godišnji profesor u Budimpešti prerano umro 1976. Na 320 stranica, knjiga naslovljena po stihu - lajtmotivu iz pjesnikove predsmrtne pjesme Mene su ljepote ostavile, podijeljena je u dvije cjeline. U prvoj cjelini (od 9. do 92 str.), priređivač i autor s književno-teorijskoga motrišta analizira Gujaševo nedovoljno poznato moderno poetsko djelo u sklopu korpusa hrvatskoga pjesništva u Mađarskoj, te njegove znanstvene interese razrađene u Gujaševoj doktorskoj disertaciji vezanoj uz identitetske izazove vlastite manjinske zajednice u Mađarskoj.

Zanimljiva je onodobna Gujaševa suradnja s hrvatskim književnikom iz matične zemlje Milivojem Slavičekom te nepoznata arhivska i filološka ostavština koju je Vidmaroviću ustupila, sada također pokojna, Gujaševa supruga Vera Grunčić. Fokusirajući se na životno djelo ovog hrvatskog intelektualca iz Mađarske Vidmarović fantastično uočava, taj pjesnik i znanstvenik zacrtat će nov pravac narodnosnoj poeziji, obračunavajući se sa starim i okoštalim shvaćanjima, lomeći opterećenost tradicijom i strahove zbog mogućeg modernizma. Pritom je i sam bio slaman. (...)

Po svom talentu, pjesničkom senzibilitetu i posebno književnom obrazovanju Gujaš se odvojio od ostalih narodnosnih pjesnika. Svojim stvaralaštvom postao je predvodnik u borbi za prihvaćanje suvremenih književnih tijekova, za potpunu autonomiju književnog rada, za pisanje bez straha i ograničenja.

Bio je svjestan da narodnosno pjesništvo stagnira u nekoj svojoj historijskoj čahuri, da zaostaje za suvremenim tijekovima, kako madžarske, tako i jugoslavenske poezije. Sažeto, teoretičari književnosti Hrvata u Mađarskoj pjesništvo Josipa Gujaša Džuretina smatraju najznačajnijom pojavom od 1918. godine do danas. Svoje prve pjesme objavio je početkom 1960-ih godina na stranicama tamošnjih Narodnih novina.

U antologiji U kolo, objavljenoj prije točno pola stoljeća u Mađarskoj, zastupljen je s 24 pjesme od kojih će veći dio ući u Gujaševu postumno objavljenu zbirku pjesama 'Povratak u Podravinu' (1977), inače prvu objelodanjenu knjigu u književnosti Hrvata u Mađarskoj za olovnih vremena od 1945. godine naovamo.

Nadalje, drugi dio ove Vidmarovićeve knjige donosi ranije i sada prvi put objavljene Gujaševe pjesme, što u izvornome a što u transkribiranome obliku.

Na više od dvije stotine stranica (93. - 310. str.) sabrana je dosad neobjavljena 'Pjesnička zaostavština Josipa Gujaša-Đuretina' podnaslovljena 'Pjesme iz bilježnice bez naslova'. Recenzentice su prof. dr. sc. Sanja Vulić i književnica Božica Brkan. Nedvojbeno, riječ je o studioznom sintetskom prinosu književnoj i književno-teorijskoj literaturi posvećenoj vodećem hrvatskom pjesniku u Mađarskoj sredine 20. stoljeća.

Građa knjige ima pouzdan znanstveni aparat pa se sadržaj lako iščitava. Literatura o Josipu Gujašu-Đuretinu obuhvaća ukupno 93 naslova, od prve antologije hrvatskoga pjesništva u Mađarskoj tiskane prije pola stoljeća u kojoj je znameniti pjesnik Gujaš – Đuretin zastupljen s najvećim brojem pjesama U kolo (1969.) do recentnih književno-teorijskih ogleda istaknutih mađarskih kroatista poput dr. sc. Ernesta Barića ili pak dr. sc. Stjepana Blažetina, priređivača Antologije hrvatskog pjesništva u Mađarskoj od 1945. do 2000. pod naslovom 'Rasuto biserje', Pečuh, 2010.

Knjigu sabranih djela Josipa Gujaša Đuretina (1936. - 1976.) s književno-teorijskom analizom priređivača Đure Vidmarovića su 2019. financijski poduprli Ministarstvo kulture RH i Hrvatska matica iseljenika, otrgnuvši tako zaboravu život i djelo ovog istaknutog intelektualca, pripadnika hrvatske manjinske zajednice u Mađarskoj.



Đuro Vidmarović je hrvatski pjesnik, književni povjesničar, kritičar i prevoditelj (Piljenice kraj Lipovljana, 1. IV. 1947). Studij povijesti i filozofije završio 1972. na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Na Fakultetu za sociologiju i novinarstvo Univerziteta u Ljubljani stječe magisterij.

Radio je kao srednjoškolski profesor, bio saborski zastupnik u dva mandata od 1990. te hrvatski veleposlanik u Ukrajini 1995 – 99. Objavio je pjesničke zbirke Bujice i bregovi (1985), Pečat od magme (1988), Koraci (1991), Horus u krletci (2007). Proučava književnu povijest hrvatskih nacionalnih manjina u europskim zemljama od 1972. godine.

O tome je objavio više stotina prikaza, članaka i studija u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Mađarskoj, Austriji i Izraelu. Osobite vrijednosti s tog područja su njegove knjige: Suvremeni tokovi u pjesništvu madžarskih Hrvata, 1991; Gradišćanskohrvatske teme, I–II, 1996–98; Teme o Hrvatima u Mađarskoj, 2008; Hrvatsko rasuće, 2009.; Jurica Čenar Hrvatski pjesnik iz Gradišća, 2017. i dr. Objavio je zbirke prikaza, ogleda i polemika Paprat i lišaji (2008), Protiv tmine (2008) i Čuvari sna (2015).

Prevodi s ukrajinskoga, ruskog i slovenskog jezika. Sastavljač je i jedan od prevoditelja 55 suvremenih židovskih pjesnika (2004). Od 2017. predsjednik je Društva hrvatskih književnika. Godine 1995. Predsjednik Republike dodjeljuje mu Red kneza Branimira i orden Domovinske zahvalnosti. Za književni rad primio je više strukovnih nagrada i priznanja, uvršten je u niz antologija.



04.11.2019.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Pogledaj sva izdanja

Preuzmi

© CroExpress 2019.