CroExpress/Hina

U knjizi su prikazani i ostali tragovi hrvatske nazočnosti i identiteta diljem Češke, poput toponima s hrvatskim imenom, spomen-obilježja hrvatskim velikanima, građevina vezanih uz Hrvate ili ulica i trgova s hrvatskim nazivima.
Autori su obradili i temu Bijelih Hrvata te moravskih Hrvata. Najveći dio knjige odnosi se na Prag, gdje su od istaknutih Hrvata duže vrijeme živjeli i djelovali Faust Vrančić, Josip Filipović, Vlaho Bukovac, Božo Lovrić, Fridrih Rukavina i Zvonimir Rogoz, a Amelija Jurković bila je između dva svjetska rata prva dama Praga.

Biskup Josip Juraj Strossmayer
bio je izabran počasnim građaninom te je u Pragu dobio i svoj trg sa spomen-pločom. Svoje ulice imaju Nikola Tesla i Stjepan Radić, a postoje i Hrvatska, Zagrebačka i Dubrovačka ulica.

Uz Vlaha Bukovca koji je u Pragu djelovao kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti, spomen-obilježja u Pragu imaju i praški studenti Nikola Tesla, Vladimir Prelog, Stjepan Radić, Andrija Mohorovičić i August Šenoa.

Opsežno su prikazani i drugi istaknuti Hrvati koji su studirali u Pragu – Vatroslav Lisinski, Matija Mesić, Tadija Smičiklas, Vjenceslav Novak, Mirko Rački, Ivan Ribar, Božidar Adžija, Josip Andrić, Milovan Gavazzi, Ante Šercer, Antun Dobronić, Josip Slavenski, Krsto Odak, Frano Kršinić, Milivoj Uzelac, Marijan Trepše, Vilko Gecan, Ljudevit Jonke, Zvonimir Bajsić, Predrag Jirsak i drugi.

Snažan hrvatski pečat u Pragu imaju samostan Emaus, sagrađen u 14. stoljeću za hrvatske glagoljaše, i Kuća koja pleše, kojoj je suautor najvažniji živući češki Hrvat arhitekt Vlado Milunić. Hrvatske tragove nalazimo u katedrali svetog Vida, samostanu Loreta i pivnici ‘U Fleku’, gdje je donesena odluka o osnutku Nogometnog kluba Hajduk.

Autori su obradili i one hrvatske velikane koji su u Pragu bili samo gosti, ali o čijim posjetima postoje vrijedni zapisi, poput Marije Ružičke Strozzi, Ivana Meštrovića, Ive Vojnovića, Miroslava Krleže, Augusta Cesarca i Franje Tuđmana.

Objavljeni su i opisi Praga i Češke u djelima hrvatskih književnika.

U knjizi se govori i o češkim Hrvatima danas, pa je predstavljeno desetak Hrvata koji su se afirmirali u Pragu, i nekoliko predstavnika moravskih Hrvata. Dio knjige posvećen je i hrvatskim tragovima u južnoj Češkoj (spomen-ploča Nikoli Šubiću Zrinskom u Jindřichovom Hradecu gdje se vjenčao s Evom iz Rožmberka), te u Brnu, Olomoucu i još nekim dijelovima Moravske, poput Napajedle gdje spomen-ploču na mjestu vjenčanja sa Sofijom von Stockau ima Josip Jelačić.

Knjigu ‘Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj’ objavili su 2018. u tiskanom izdanju Češka beseda Zagrebačke županije i Hrvatsko-češko društvo.

Elektroničko izdanje knjige Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj dostupno je bez naknade OVDJE.


Marijan Lipovac (1976.), povjesničar i bohemist, predsjednik je Hrvatsko-češkog društva, a Franjo Vondraček (1957.), politolog, predstavnik je češke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji te osnivač i prvi predsjednik Češke besede Zagrebačke županije. Zajedno su 2009. objavili knjigu ‘Česi Zagrebu – Zagreb Česima’.

Datum objave: 19.05.2020.