Na današnji dan 1686. vojvoda Ludvig Badenski spalio je ‘osmo svjetsko čudo’ – Sulejmanov most kraj Osijeka. Nestao je tako veliki arhitektonski podvig toga vremena koji su Turci koristili za prijelaz svoje velike vojske.

Kako je došlo do njegove izgradnje?


Sultan Sulejman Veličanstveni odlučio je u jesen 1525. napasti Ugarsku i sudbina Osijeka već je unaprijed bila određena. Kada su pripreme za vojni pohod bile završene, napustio je Sulejman Istanbul i s golemom vojskom krenuo na Ugarsku osvajajući na juriš sve na putu. Zbog straha od razvoja događaja, a nastojeći privoljeti zapovjednike osmanlijske vojske da poštede grad i njegove stanovnike, izaslanstvo Osijeka krenulo je 8. kolovoza 1526. Osmanlijama u susret i predalo gradske ključeve veziru Mustafa-paši.

Nakon izgradnje pontonskog mosta preko Drave i prelaza vojske 23. kolovoza, te nakon pobjedonosnog ishoda bitke na Mohačkom polju Osijek je dobio jedan od najznačajnijih položaja u strateškoj koncepciji Osmanskog Carstva u osvajanju plodne Panonske nizine i prodiranja u središnju Europu.

Svi ratni pohodi Osmanlija prema Zapadu vodili su preko Osijeka. Za prijelaz silne osmanlijske vojske trebao je čvrsti most preko Drave pa je Hamza-beg u 17 dana, okupivši na poslu oko 25.000 ljudi, 19. srpnja 1566. završio izgradnju glasovitog Sulejmanovog mosta. Zapravo je to bila cesta od hrastovih trupaca u dužini od oko 8 km koja je premostila Dravu kod Osijeka, te u blagim zavojima sve baranjske močvare, ritove i vodotoke Drave na lijevoj obali do palanke Darde. Bio je to most kakav do tada, doista, nije postojao nigdje u Europi. U očima suvremenika slovio je kao (osmo) svjetsko čudo.

Zrinski spalio most


Godine 1663. veliki vezir Ahmed-paša Köprülü napušta bojište u Austriji kako bi otišao na zimovanje u Beograd. Hrvatski ban Nikola Zrinski odlučio je iskoristiti priliku dok vezir bio u Beogradu te je odjurio na Dravu i spalio most.

Čim je vezir čuo vijest o spaljivanju mosta, odmah je došao u Osijek kako bi pokušao sanirati štetu. Most je popravljen 10. kolovoza iste godine, na isti dan kada je sklopljen Mir u Vasváru, čime je privremeno prekinut sukob između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.

Nakon toga most je dvadesetak godina bio u civilnoj uporabi, sve do 1685. kada je austrijski general Jacob Lesle htio napasti Osijek. Plan je bio da prijeđe s vojskom most, usput da ga zapale te vrate Osijek, ali Turci su dio mosta rastavili na lađe i pustili da ih Drava odnese.

Godine 1686. vojvoda Ludvig Badenski osvaja Pečuh i Šikloš te odlazi u napad Dardu, Turci preko mosta bježe u Osijek, a vojvoda naređuje da se most spali. Cijeli most je gorio do 4. listopada.




Autor: CroExpress Datum objave: 04.10.2017.