U Nürnbergu je održana konferencija na kojoj su stručnjaci za migracijska pitanja, predstavnici vlade Njemačke, predstavnici radničkih sindikata te drugi povezani stručnjaci razgovarali o ovom aktualnom problemu koji sve više pogađa njihovo gospodarstvo.
U zračnim lukama, u restoranima, na gradilištima posvuda nedostaje radnika. Ljetna sezona je u tijeku, ali hoteli i restorani doživljavaju “zastoj”, ovo je zadnje upozorenje što se tiče ugostiteljstva, izvijestio je u utorak sindikat ugostiteljstva Njemačke. Razlog je što su mnogi zaposlenici izgubili ili dali otkaz tijekom pandemije i pronašli posao u drugim sektorima, pa sada postoji nedostatak osoblja, rekao je predsjednik sindikata Guido Zeitler.
Ugostiteljstvo je samo jedan primjera problema s kojim se suočavaju sve druge grane gospodarstva u Njemačkoj koje žude za radnicima. Nedostatak kvalificiranih radnika, prerastao je u nedostatak radne snage koji pogađa gotovo sve grane industrije. U zračnim lukama postoji opasnost od ljetnog kaosa jer, primjerice, nedostaje zaposlenika na sigurnosnim provjerama i u rukovanju prtljagom . A iz Sindikata građevinarstva upozoravaju da se gradnja novih domova i popravke postojećih teško mogu odraditi raspoloživim ljudstvom, osim toga, Njemačka mora obnoviti dotrajale mostove što je također neizvedivo s obzirom na manjak radnika. Prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung.
No, koliko god da je nedostatak kadrova u gospodarstvu danas velik, u budućnosti će vjerojatno biti još gore. Jer takozvani “baby boomeri” , generacija iz 1964. godine, sada tek postupno odlaze u mirovinu. A danas se mladi parovi odlučuju na manje djece i ne samo danas već nekoliko desetljeća je tako, što bi trebalo kulminirati 2031. kada stručnjaci procjenjuju da će ovaj problem, ako se nešto radikalno ne promjeni biti teško rješiv.
Ideja je radikalno pojednostaviti intergracijski sustav
“Jedna od mogućnosti koja može preokrenuti situaciju je lakše zapošljavanje i bolja integracija stranaca”, kaže Herbert Brücker, stručnjak na Institutu za tržište rada i strukovna istraživanja (IAB) Federalnog zavoda za zapošljavanje. To je jasno rekao na događaju koji je njegov institut održao u ponedjeljak navečer u Nürnbergu koristeći nekoliko scenarija. Bez migracije potencijal radne snage u Njemačkoj naglo bi se smanjio do 2060., čak i kada bi žene i stariji ljudi radili znatno više.
Međutim, uz migraciju od oko 400.000 ljudi godišnje, bilo bi moguće zadržati potrebnu konstantu.
To je lakše reći nego učiniti. Dugoročno gledano, IAB smatra realnim migraciju od oko 100.000 ljudi godišnje – prije svega zato što sada znatno manje ljudi dolazi iz zemalja EU-a kao što su Poljska i Španjolska, a migracija iz trećih zemalja daleko je od toga da bi mogla nadoknaditi ovu brojku.
Razlog tome je i činjenica da su procedure izdavanja viza i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija dugotrajne, na što se tvrtke i stručnjaci za integraciju više puta žalili. “Savezna vlada se želi ponovno uhvatiti u koštac s tim”, rekla je Leonie Gebers, državna tajnica u Federalnom ministarstvu rada i socijalnih pitanja.
“Moramo sve te procese učiniti da što manje zastaju zbog birokracije uvođenjem digitalizacije.”
Međutim, prema mišljenju stručnjaka za migracijska pitanja Brückera, to neće biti dovoljno. U Nürnbergu se založio za “radikalno pojednostavljenje” cjelokupnog migracijskog sustava i priznavanja stranih kvalifikacija kao valjanih. “Moramo prihvatiti da su obrazovni sustavi različiti”, rekao je. Svjedodžbe se moraju priznavati ako je osoba završila dvije ili tri godine strukovnog obrazovanja ili ako je studirala tri godine preddiplomskog studija odnosno do zvanja Bachelor – čak i ako obuka nije identična onoj u Njemačkoj. Brücker nije jedini stručnjak koji na ovaj način argumentira, ali zbog visoke reputacije dualnog osposobljavanja postoje i oprečni glasovi, ne samo iz uprave Saveznog zavoda za zapošljavanje.
No, prema sudionicima događaja, nije dovoljno samo zaposliti više kvalificiranih radnika iz inozemstva – svi uključeni tada bi morali učiniti više na integraciji i zadržavanju ljudi, rekla je Janina Kugel, bivša voditeljica ljudskih resursa u Siemensu, a danas članica nadzornog odbora grupe TUI. – Nismo ni približno tako privlačni kao što ponekad mislimo. Naime, izračuni istraživača IAB-a Johanna Fuchsa i Enza Webera su prije nekog vremena pokazali da se svaki deseti stranac koji živi u Njemačkoj uspješno asimilira. Naglasivši, migracijska politika je prvenstveno integracijska politika.
Poslodavci moraju biti prilagodljiviji
Prema mišljenju stručnjaka za migracije Brückera, važno će biti i postupanje u slučaju ukrajinskih izbjeglica. Općenito se smatra da su dobro kvalificirani, ali Brücker pretpostavlja da će mnogi od njih u početku raditi u Njemačkoj ispod svoje razine kvalifikacija jer ne govore jezik. “Ne smijemo ostaviti Ukrajince odnosno, većinom žene, same nakon što dobiju posao”, rekao je. Ne radi se prvenstveno o njihovom dovođenju na tržište rada, već o stvaranju mogućnosti za napredovanje i ponudi tečajeva jezika uz posao. Želio bih vidjeti takvu temeljnu predanost u integraciji stranih radnika: više tečajeva jezika, više mogućnosti daljnjeg usavršavanja ili stjecanja kvalifikacija.
Prema njegovom mišljenju, u tvrtkama je dosad učinjeno premalo. Rezultati istraživanja su “deprimirajući”, rekao je Brücker. Tvrtke su očajnički tražile kvalificirane radnike. No, osim nekoliko međunarodnih tvrtki, vrlo malo njih poduzima išta kako bi zaposlilo radnike iz inozemstva. – Udio je zanemariv.
Ovu misao dijeli i menadžer Kugel, i to ne samo u odnosu na strane kvalificirane radnike. U Njemačkoj je sasvim drugačije: tvrtke su prepoznale nedostatak kvalificiranih radnika, ali nisu puno toga pokušale da riješe da taj problem. “Morate promijeniti strukture, prilagoditi procese zapošljavanja, postati fleksibilniji”, kaže Kugel. Zaključio je pitanjem “Svatko se mora zapitati: Kako ja osobno mogu doprinijeti u rješavanju ovog problema?”
Autor: CroExpress Datum objave: 23.06.2022.
