Otkad je u Crkvu u Hrvatskoj došao za nuncija mons. Giorgio Lingua, a bilo je to u jesen 2019. godine, dogodilo se već nekoliko biskupskih imenovanja, od kojih je posljednje ono Janjevca don Roka Glasnovića, svećenika Šibenske biskupije, kojeg je papa Frane imenovao novim dubrovačkim biskupom.
Don Roko će tako naslijediti mons. Matu Uzinića, koji je u Linguinu mandatu već imenovan za riječkog nadbiskupa koadjutora, a do Glasnovićeva biskupskog ređenja ostaje apostolski upravitelj dubrovačke biskupije. Potrajala je ta potraga za Uzinićevim nasljednikom u gradu svetog Vlaha više od godinu dana, a isto toliko pa i više čeka se imenovanje novog porečkog i pulskog biskupa, jer je posredovanjem nuncija Lingue nekadašnji istarski ordinarij, a još uvijek apostolski upravitelj u Poreču i Puli, mons. Dražen Kutleša, u međuvremenu imenovan za nadbiskupa koadjutora splitsko-makarskog. Kako nadbiskup Kutleša već dulje vrijeme djeluje na relaciji Split – Poreč, za očekivati je kako će uskoro i to upražnjeno biskupsko mjesto biti popunjeno.
Prije godinu dana ustoličen je novi križevački vladika, novi biskup Grkokatoličke crkve u Hrvata. U proljeće ove godine bilo je još jedno biskupsko imenovanje i ređenje, i to u Hvaru, gdje je Hvarsku biskupiju preuzeo dotadašnji svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije, solinski župnik i dekan mons. Ranko Vidović. Prvi biskup koji je to postao otkad je Lingua nuncij, bio je Bože Radoš, biskup varaždinski.
Dodajmo ovome kako je u spomenutom razdoblju od jeseni 2019. još nekoliko hrvatskih prelata preuzelo biskupske službe u mjesnim crkvama u Bosni i Hercegovini, te u Crnoj Gori i Srbiji, a barem u slučaju Palića i Svaline nešto se pitalo i mons. Giorgia. Prvi je među njima mons. Petar Palić, koji se s Hvara preselio u Mostar, a iz Mostarske je biskupije na čelo Kotorske biskupije, kao član kolegija biskupa Splitske metropolije, stigao mons. Ivan Štironja. Prije godinu dana za biskupa Subotice u Vojvodini zaređen je hrvatski svećenik mons. Slavko Večerin, no on je bio iz redova domaćega klera, dok je nedavno mons. Fabijan Svalina, svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije, bivši ravnatelj Hrvatskog Caritasa i Hrvatske katoličke mreže, preuzeo službu novog biskupa Srijemske crkve.
Najmlađi biskup
Nunciji su po svojoj službi najvažniji u procesu izbora novih biskupa, oni se na terenu propituju o kandidatima, šalju imena potencijalnih kandidata rimskoj Kongregaciji za biskupe, koja onda priprema teren papi prije donošenja odluke o imenovanju. Na kraju, prvi koji kontaktira svećenika odabranog za biskupa i traži njegovo prihvaćanje je nuncij koji onda o tome obavještava Svetu stolicu. Redovito prilikom biskupskog ređenja nuncij je taj koji narodu pokazuje i čita bulu o imenovanju.
Nuncij Lingua je, kako vidimo, već odradio dobar broj imenovanja novih biskupa. Sad je na potezu najprije izbor novog biskupa za Poreč i Pulu, a potom nije daleko dan kad će se trebati birati nasljednici na biskupskim stolicama u Požegi, Zadru i Zagrebu, jer su i biskup Škvorčević, nadbiskup Puljić i kardinal Bozanić blizu 75. godine. Kad to odradi, može se reći da je nuncij Lingua sudjelovao u smjeni generacija hrvatskih biskupa i da bi poslije toga moglo uslijediti zatišje što se tiče novih biskupa, osim ako kojim slučajem dođe do seljenja nekog biskupa, ili se ne daj Bože dogodi nešto zlo.
Izbor don Roka Glasnovića za novog dubrovačkog biskupa nije bio očekivan, i može se reći da ga je nuncij Lingua provodio tiho i s pomnjom. Zacijelo je pritom bila važna i uloga biskupa Mate Uzinića, koji Glasnovića dobro poznaje još dok mu je bio rektor u Bogosloviji, a posljednjih godina i kao člana Vijeća HBK za život i obitelj, kojem je predsjednik upravo Uzinić.
Treba istaknuti kako je Glasnović pastoralnu teologiju studirao na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu, i to na Institutu Ivana Pavla II. za pastoral obitelji, i kad se zaredi, bit će najmlađi hrvatski biskup. Do sada nije puno nastupao u javnosti, osim što je prije četiri godine dao intervju svom prijatelju don Stipi Perkovu za biskupijsko glasilo “Mihovil”, koji je među inima Perkov objavio ove godine u knjizi “Razgovori (ne)ugodni puka primoštenskoga”.
“Sve službe u Crkvi važne su kao organi u tijelu. Dok sam studirao pastoralnu teologiju u Rimu, neki profesori su govorili da je pastoral cjelokupno djelovanje Crkve, a to je zaista široko područje. Nema u Crkvi biranja, barem ga ne bi trebalo biti, nego spremnost na ono što je potrebno”, govorio je tada don Roko.
A prilikom objave imenovanja u Šibenskom ordinarijatu, mons. Glasnović je poručio:
“Dubrovačka crkva molila je i čekala imenovanje novoga biskupa. Sigurno niste očekivali mene. No ipak ću se usuditi reći da se ovim imenovanjem, ovom službom, vraćam kući. Kad je pokojni djed govorio da ide na hodočašće u Dubrovnik svetom Vlahu, kojega su osjećali kao svoga zaštitnika, pitao sam se gdje je Dubrovnik i tko je to sveti Vlaho. Podsjećao nas je tada da su naši preci došli u Janjevo iz Dubrovnika i okolice.”
Novi dubrovački biskup bit će, po svemu sudeći, zaređen u siječnju iduće godine, baš u godini kad dubrovačka crkva obilježava 1050. obljetnicu Feste svetog Vlaha. Neka ga zagovor dubrovačkog parca prati u njegovoj odgovornoj biskupskoj službi.
Autor: Ivan Ugrin, SD Datum objave: 11.12.2021.
