Njemački Hauptsdatbrief.de iz grupacije PrinzMedien objavio je autorski tekst veleposlanika Republike Hrvatske u Berlinu Gordana Bakote. U nastavku donosimo izvorni tekst na hrvatskom jeziku.

U spomen na veličanstvenu, uspješnu VRO Oluja, Republika Hrvatska, 5. kolovoza, obilježava Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja.

Danas, kada smo svjedoci narušene sigurnosne situacije u Europi, važnost ove operacije, koja je 1995. godine pridonijela strateškoj prekretnici sigurnosnog okruženja Europe, postaje sve očiglednija.

Slike iz Ukrajine već mjesecima evociraju sjećanja na Domovinski rat – prvi brutalni rat u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Paralele s današnjim događajima su očite: vidimo gotovo iste obrasce agresije, specijalnog rata i propagandnih akcija koje smo iskusili devedesetih godina prošlog stoljeća, prvo u Hrvatskoj, a zatim i u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Jučer Vukovar, Škabrnja i Srebrenica, danas Mariupolj, Irpin i Bucha – s istim planovima i strategijama agresora, teškim ljudskim sudbinama i gotovo nezamislivim stradanjima kao posljedicom osvajačkih ideologija pokretača agresije.

Hrvatska je tijekom ratnih godina zbrinula gotovo milijun izbjeglica (od toga nekoliko stotina tisuća iz BiH) – slično kao danas Savezna Republika Njemačka koja se brine za oko 900.000 izbjeglica iz Ukrajine. Solidarnost sa žrtvama rata uvijek je jednaka bila važna i za Zagreb i Berlin.

U ljeto 1995., četiri godine nakon početka velikosrpske agresije koju je planirao i izveo režim Slobodana Miloševića, slike napadnutih gradova i teških ljudskih patnji već su se širile svijetom, a vladala je velika neizvjesnost u vezi budućnosti i briga oko onoga što bi se moglo dogoditi od sljedeće dogoditi – kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini, posebice nakon masakra u Srebrenici, počinjenog u srpnju iste godine.

U takvim okolnostima, nakon nekoliko neuspješnih pokušaja mirne reintegracije okupiranog hrvatskog teritorija, Hrvatska vojska je u kolovozu 1995. godine provela vojno redarstvenu operaciju Oluja, zahvaljujući kojoj je oslobođen značajan dio hrvatskog teritorija. Ujedno su tim vojnim uspjehom stvoreni uvjeti za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja kao još uvijek okupiranog dijela hrvatskog teritorija. Mirovna misija UNTAES, koja je 1998. godine obnovila teritorijalnu cjelovitost Hrvatske, smatra se jednom od najuspješnijih mirovnih misija UN-a ikada.

Osim toga, zajedničkim djelovanjem hrvatskih i bosanskohercegovačkih oružanih snaga na području Bosne i Hercegovine najprije je razbijena dugogodišnja opsada grada Bihaća, kojem je prijetila sudbina Srebrenice, a potom oslobođen je značajan dio teritorije Bosne i Hercegovine. Ovim djelovanjem hrvatskih i bosanskohercegovačkih oružanih snaga stvoreni su odlučujući preduvjeti za potpisivanje Daytonsko- Pariškog sporazuma, koji je u Bosnu i Hercegovinu donio mir, ali i održiv ustavnopravni okvir za suživot triju konstitutivnih naroda i svih građana.

Nažalost, danas smo povremeno svjedoci i određenih revizionističkih pokušaja da se te činjenice dovedu u pitanje.

Hrvatska se sa svojim specifičnim iskustvom smatra primjerom uspješne tranzicije države koja je od žrtve agresorskog rata u relativno kratkom vremenu postala članica EU i NATO-a, a uskoro će se pridružiti i eurozoni i postati dio Schengenskog prostora. Hrvatska također želi vidjeti napredak na putu ka europskim integracijama zemalja zapadnog Balkana. Hrvatsko iskustvo posebno bi moglo biti zanimljivo Ukrajini – kao uspješan primjer na putu od nacionalne obrane do europske perspektive, koju Hrvatska snažno podupire.

U vremenima nesigurnosti, na nama je da djelujemo solidarno kako bismo zaštitili temeljne vrijednosti međunarodnog poretka: promicanje i poštivanje suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, s održivim mirom kao krajnjim ciljem. Zato ovih dana posebno obilježavamo važnost oslobodilačke operacije „Oluja“ i potpuno smo svjesni uloge koju je imala u našoj obrani spomenutih vrijednosti.


Autor: Gordan Bakota Datum objave: 09.08.2022.