Najveći izazovi s kojima se suočavaju Hrvati u Srbiji su isključenost iz donošenja odluka te još uvijek snažne politike prešućivanja i nijekanja zločina nad njima 90-tih godina, rečeno je u subotu na okruglom stolu “Hrvati u Vojvodini 30 godina poslije – suradnjom do očuvanja identiteta“.
Činjenica da su Hrvati u Srbiji još uvijek isključeni iz procesa donošenja odluka otvara čitav niz problema, jer svoje probleme ne mogu rješavati unutar institucija, istaknuo je Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Umjesto da se problemi rješavaju unutar institucija, ad-hoc se pregovara o rješavanju potreba i interesa hrvatske zajednice.
Prešućuje se i niječe da je nad Hrvatima 90-ih godina bilo zločina
Žigmanov upozorava da se u Srbiji još uvijek prešućuju ili niječu činjenice da je nad Hrvatima u Vojvodini bilo zločina 90-tih godina, “da su bili žrtve etničkog nasilja, progona, ubojstava i da danas, 30. godina nakon toga, još uvijek nema ni jedan čin ili obilježje, kojim se komemorira to najtragičnije razdoblje vojvođanskih Hrvata”.
Smatra kako bi Hrvati bili daleko bolje pozicionirani u srbijanskom društvu, kad bi imali ono što imaju Srbi u Hrvatskoj, ne samo u pogledu zastupljenosti, nego i komemoriranje zločina. “Na žalost, to u Srbiji, zbog snažnih politika nijekanja i prešućivanja zločina, još uvijek nije moguće”, kazao je.
Upozorava i kako je vrlo snažan državni intervencionizam, kada je u pitanju identitetski spor oko pripadnosti Bunjevaca hrvatskom narodu, što je znanstveno neupitna istina.
“Vidjeli smo da je na djelu otuđivanje dijela jezične baštine. Na žalost, nemamo dovoljno moći da se tome suprotstavimo, i očekujemo da Hrvatska nastavi očitovati svoj interes, kada je u pitanju naše kulturno naslijeđe”, poručio je Žigmanov.
I Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas smatra kako je za Hrvate najveći problem što institucije Republike Srbije još nisu prihvatile ono što se događalo u prošlosti, sve zločine nad Hrvatima, terorizam, ubijanja i iseljavanje nekoliko desetaka tisuća Hrvata s tih prostora.
Hrvatska Vlada i Ured biti će partneri u onome što je potrebno da se osvijesti javnost u Srbiji, ali i u Hrvatskoj, koja treba znati što su naši sunarodnjaci proživljavali te što im je danas potrebno, istaknuo je Milas.
U pola stoljeća iz Srbije iselilo 70 posto Hrvata, većina ih iz Vojvodine – protjerana
Osječko-baranjski dožupan Mato Lukić naveo je kako je u samo pola stoljeća iz Srbije odselilo oko 70 posto Hrvata, a većina Hrvata iz Vojvodine je protjerana. “Hrvati su u Vojvodini često stigmatizirani, što je jedan od razloga njihova odlaska”, rekao je Lukić.
Naveo je da se iduće godine u Srbiji popisuje stanovništvo, da bi bilo dobro da se Hrvati izjasne da su Hrvati, ali da neke informacije govore da se pojedinci ne žele tako izjasniti, kako bi izbjegli probleme.
Organizatorica okruglog stola Ivana Andrić-Penava ističe kako Hrvati u Vojvodini imaju brojne probleme u očuvanju identiteta, onemogućava im se korištenje hrvatskog jezika kao službenog, a često zna biti problema i s dostavom udžbenika djeci koja prate nastavu na hrvatskome jeziku.
U sklopu skupa prikazan je dokumentarni film „Nepodobni građani“ Vojvođanskoga građanskog centra iz Novog Sada, predstavljena publikacija „Dosije – zločini nad Hrvatima u Vojvodini“ te knjige velečasnog Marka Kljajića “Kako je umirao moj narod – antimemoari ” 1 i 2.
Organizatori skupa su Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata iz Zagreba i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, a pokrovitelj je Središnji ured za Hrvate izvan Hrvatske.
Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 04.09.2021.
