Autor: Marina Stojak
Ispričajte nam o životu, radu i nešto od Vaših misijskih iskustava u Latinskoj Americi?
Kad sam došao davne 1984. godine, moja su mi braća u Argentini povjerila rad u četvrti koja nosi naslov „Fuerte Apache“. U toj vrlo siromašnoj četvrti naša franjevačka župa zaista je djelovala misijski u svakom pogledu. Uz pastoralni rad pomagali smo ljudima u svim oblicima. Imali smo svoju ljekarnu, davali smo im odjeću. Kroz dvije godine hranili smo preko 700 obitelji od kojih je svaka imala od 5 do 13 djece. Bili smo, kako kaže današnji Papa, „siromasi među siromasima“ ali ispunjeni jednim evanđeoskim veseljem da smo to mogli učiniti bratu čovjeku. Nismo gledali na vrijeme ni na trud koji smo znali uložiti. Za nas je bilo važno da smo mogli doći do srca ljudi.
Što Hrvati mogu naučiti od tamošnjih kršćana?
Svi možemo
naučiti nešto jedni od drugih. Argentinci imaju svojih lijepih stvari,
vrlo su osjećajni i mladi, vođeni svojim svećenicima, idu i misionare po
siromašnim provincijama Argentine. Svjedočeći tako i vjeru i bratsku
ljubav.
Možete li se prisjetiti susreta s papom Franjom?
Više smo se puta susreli osobno, na misnim slavljima ili pri susretu kad su nam dolazili iz domovine Hrvatske naši redovnički poglavari. Uvijek je imao vremena da nas primi i porazgovara o svim temama, bilo o događajima u Domovini ili u Argentini.
Što vam je odgovorio na pitanje o Hrvatskoj i hrvatskom narodu?
Vjerujem da je dobro upoznat sa situacijom u Hrvatskoj, jer smo dugo vremena razgovarali o onome što se u zadnje vrijeme događalo u našoj Domovini.
Papa Franjo bio je okružen hrvatskim svećenicima. Zaredio ga je biskup hrvatskog podrijetla, a dvojica franjevaca bili su njegovi ispovjednici. Možete li nam nešto ispričati o tim svećenicima?
Mons. Stanislav Karlić rodio se u gradu Oliva, blizu Cordobe u Argentini. Roditelji su mu porijeklom iz Grižana, kod Crikvenice. Kardinal Karlić dobio je kardinalsku titulu od pape Benedikta XVI. po zaslugama jer je s njime radio na Katekizmu Katoličke Crkve. Ovih dana našao se i on u Rimu i sigurno da je bio iznenađen izborom novoga Pape. Padre Nikola Mihaljević je isusovac koji je trideset godina bio misionar na Delti (velike rijeke De La Plata). Rodio se u Livnu, u našoj dragoj Bosni, ali je s roditeljima morao rano napustiti svoj dom, i doći u Argentinu. Postao je redovnik isusovac i kad je prestao raditi na otocima Delte, postao je ispovjednik nadbiskupa Bergoglia. Kad se padre Nikola povukao u svećenički starački dom u naselju San Miguelu, nadbiskup je tražio fra Berislava Ostojića da mu bude ispovjednik.
Još neki Hrvati vrlo dobro poznaju Papu. Bivša veleposlanica Hrvatske u Argentini gospođa Rosandić-Sarić, kako smo čitali u hrvatskim novinama, družila se s njim u djetinjstvu. Znate li više o tome?
Da, sjećam se da smo razgovarali s gospođom veleposlanicom i da nam je ona rekla da su išli skupa u školu. A to prijateljstvo se vidjelo i ovdje kad bismo imali misna slavlja koje je predvodio naš nadbiskup. Također Maja Lukač – Stier pozna jako dobro današnjega Papu. Surađivala je s njime do nedavno u akademskim aktivnostima u Katoličkom Sveučilištu u Buenos Airesu.
U Hrvatskoj se malo zna o doseljavanju Hrvata u Južnu Ameriku, njihovom životu i djelovanju tamo. Više se pisalo o australskim i američkim Hrvatima. Možete li nam neke pojedinosti ispričati o tome, kao i o poznatim Argentincima hrvatskog podrijetla?
Dugo i na široko bi se moglo pisati o Hrvatima u Južnoj Americi. Nema države a da nema u njoj potomaka Hrvata. Nažalost, žalosno je to da se o velikim ljudima koji su bili predsjednici nekih zemalja nije ništa pisalo u svoje vrijeme, jer su bili Hrvati. U Argentini je bilo Hrvata koji su postigli svjetsku slavu. Među njima je istaknuti Ivan Vučetić, koji je otkrio otisak prstiju. Drugi koji bi zauzimao jedno posebno mjesto je osnovatelj argentinske trgovačke flote, Nikola Mihanović. Jakov Buratović bio je inženjer komunikacije, a u ono vrijeme kad je došao u Argentinu, komunikacije su bile jako skromne. Dr. Stjepan Horvat, geodet je priznat u Argentini do danas, njegove karte se još uvijek koriste u argentinskoj vojsci. Tako bi mogli nabrajati doktora Ivaniševića (osobnog liječnika Evite Peron) i još mnoge druge.
I Franjini prethodnici na neki način jako su poštivali hrvatski narod i njegovu odanost vjeri. Vjerujete li da će i papa Franjo imati isti odnos prema Hrvatskoj?
Vrlo sam uvjeren da će papa Franjo posjetiti Hrvatsku, i tako odati priznanje zemlji koja je kroz 400 godina branila tu kršćansku Europu.
Datum objave: 21.06.2014.