Pored vedrijih dojmova o Hrvatskoj, mnogi imaju cijeli niz prigovora na mnogo toga što su čuli ili doživjeli u Hrvatskoj. Nerijetko su ti prigovori jako žestoki, pretjerani i neutemeljeni. Mnogi su uvjereni da su o svemu sasvim dovoljno i na vrijeme informirani jer, kako mi reče Hrvat iz Pertha (Australija), svakodnevno ‘guglaju’.
Veliki broj novina i portala, dodatno dezinformira hrvatsku javnost u Hrvatskoj i Hrvate koji žive izvan Hrvatske. Na dnevni red se stavljaju prividno jako važna pitanja oko kojih se vode dugotrajne strastvene rasprave dok zainteresirane skupine cijeloj naciji nameću svoje zakone i pravila. Tek su nedavno Hrvati izvan Republike Hrvatske postali svjesni loših odredbi Zakona o prebivalištu. Čini se da nitko u iseljeništvu nije primijetio da je na dnevnom redu Hrvatskog sabora bio raspravljan Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o azilu.
Kao da nitko nije primijetio da se to tiče i iseljeništva, koje se povećava novim iseljenicima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dok u sve prazniju Hrvatsku dolazi sve više stranaca kojima Hrvatska nije tek zemlja prolaza nego zemlja gdje žele ostati. Ne primjećuje se puzajuća zamjena stanovništva na štetu pripadnika ne samo matičnog naroda nego i tradicionalnih manjina, koje to još uvijek ne primjećuju.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o azilu usvojen je 22.11.2013. s 90 glasova od 151-og zastupnika koliko ih je sada u Hrvatskom saboru. Zakon nije bio u javnoj raspravi ili točnije, predlagatelj je obavio savjetovanje s nekim organizacijam, pa su ‘nevladine udruge’ dok su drugi guglali, uspjele nametnuti svoje definicije i proširiti prava azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom.
U hrvatskom iseljeništvu, izgleda, nezapaženo je prošla i rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Bilo je istina puno reakcija na oporezivanje mirovina povratnika koji su svoje mirovine zarađene u inozemstvu prenijeli u Hrvatsku, u prijedlogu tog zakona ta odredba se nalazi u članku 14 u točki 5. – ‘mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu’.
U ime Kluba zastupnika HDZ-a amandman na taj prijedlog zakona potpisao je Ivan Šuker, bivši ministar financija, sada predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Temeljito obrazloženim amandmanom zatražio je da se ta točka u članu 14. briše. Budući da u Odboru za Hrvate izvan Republike Hrvatske većinu ima vladajuća koalicija, Šuker nije mogao taj amandman podnijeti u ime tog odbora te je stoga amandman podnio u ime Kluba zastupnika HDZ-a. Međutim, vladajuća koalicija je imala dosta ruku pa je taj amandman odbacila. Sad, što je tu je.
U hrvatskom iseljeništvu, a bilo je to stajalište i Hrvatskog svjetskog kongresa koje je HSK iznio na svom sastanku prošlog ljeta, još uvijek je sporno dopisno glasovanje dijaspore. Izgleda da su u Hrvatskoj demokratskoj zajednici uvjereni da dopisno glasovanje ne bi hrvatskom iseljeništvu vratilo jednako pravo glasa bez izmjene Ustava.
Stoga je HDZ Radnoj skupini za izradu prijedloga nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske i dio koji se odnosi na biračko pravo hrvatskih državljana regulirano člankom 45. Ustava Republike Hrvatske predložio izmjene stavka 2., 3., i 4., članak 45. Kad bi se usvojili prijedlozi kluba zastupnika HDZ-a, glas birača koji ima prebivalište izvan RH imao bi jednaku težinu ili vrijednost kao glas birača koji ima prebivalište u RH u izborima za Hrvatski sabor, predsjednika države, Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu.
Osim toga biračka mjesta ne bi bila ograničena samo na hrvatske konzulate, nego bi bila otvorena mogućnost glasovanja i izvan konzulata ili na koji drugi način određen zakonom, eventualno elektronsko glasovanje kad se za to osiguraju uvjeti.
Tijekom zadnjih izmjena Ustava, hrvatski državljani s prebivalištem izvan RH, mogu dobiti ni manje ni više od 3 zastupnika u Saboru. Izašlo ih 200 ili 200 000, dobivaju 3 zastupnika. Rezultat takve odredbe bio je tek nešto više od 17 000 birača u BiH koji su sudjelovali na izborima za Hrvatski sabor, u SAD-u tek 1000. Vjerojatno bi ih bilo i manje da je bilo uvedeno dopisno glasovanje. Velika većina ljudi mrzi dopisivanje. A čemu bi se dopisivali ako je konačni rezultat neovisan o broju birača koji sudjeluju na izborima.
Držim da je korisno gore navedeno prenijeti hrvatskom iseljeništvu, koje do sada nije pokazalo vještinu lobiranja koju pokazuju ‘nevladine udruge’ vjerojatno i stoga što nema pravnika koji prate prijedloge zakona koji iz Vlade dolaze u Hrvatski sabor. Time što je Hrvatska postala članica EU, hrvatska vlada i Hrvatski sabor u svojoj nadležnosti imaju širok djelokrug zakona i politika, a ne samo usklađivanje sa zakonodavstvom EU-a i prepisivanje direktiva.
Datum objave: 17.07.2014.
