Ja sam strategiju ekonomskog rasta Republike Hrvatske minimizirao i vidim ju kroz četiri važne točke: Ekološka (organska) poljoprivreda i stočarstvo, Zdravstveni turizam i wellness, Informatika i programiranje, Industrija na bazi elektromobiliteta. Sva ta četiri elementa su uzajamno povezana i podržavaju jedni druge.
Objasnit ću svaki pojedinačno. Davne 1920. – te godine botaničar i mikrobiolog Raoul Heineich France u svome djelu ‘Das Edaphon’ prvi puta govori o ekološkoj poljoprivredi.
1924. – te antropozof Rudolf Steiner drži niz svojih predavanja na temu biološko-dinamičke poljoprivrede. 1950. – te javlja se moderna eko-poljoprivreda kao odgovor na urbanizaciju i industrijalizaciju. Sedamdesetih godina osnivanjem stranke zelenih eko-poljoprivreda i ekološki uzgoj životinja za proizvodnju mesa dobija na svojoj popularnosti.
Prijedlog strategije Ministarstva poljoprivrede RH je da se do 2016. – te godine 8 % površine obradivog zemljišta koristi za ekološku poljoprivredu. Zašto za ekološku, a ne konvencionalnu poljoprivredu i stočarstvo? Vrlo jednostavno, jer naša gastronomija i izvoz ovise o tome! Pored toga, medicinski turizam i wellness ne mogu egzistirati bez eko-proizvodnje.
Konvencionalne proizvode ćemo teško izvoziti, dok za eko proizvodima u Europskoj Uniji postoji potreba i potražnja. Razminirane površine u Republici Hrvatskoj su idealne za ekološki uzgoj. Danas je vidljivo da najnaprednije zemlje u ekološkom uzgoju također pripadaju i u ekonomski najbogatije europske zemlje (Austrija, Švicarska, Švedska).
Zdravstveni turizam i wellness
Još uvijek su mirovine građana bogatih zemalja EU toliko visoke da si mnogi mogu priuštiti ‘zdravstveni’, odnosno wellness turizam. Također svijest o zdravlju i potreba bavljenja sportom treće generacije govori tome u prilog. Zdravstveni turizam i wellness su mlade grane turizma u Hrvatskoj i po meni imaju veliku šansu za razvoj.
Kod te vrste turizma se podrazumijeva korištenje hrane iz ekološkog uzgoja, kao i vegetarijanski jelovnik. Prednost ‘Zdravstvenog turizma i wellnessa’ je da traje 12 mjeseci u godini, tako da omogućava kontinuirani priljev novca! Kroz zdravstveni turizam ćemo dodatno uspjeti zadržati ‘medicinski kadar’, a privući i medicinski mlade obrazovane ljude iz iseljeništva!
Informatika i programiranje
Programi (software) su postali dio našeg svakodnevnog života. Software se ugrađuje gotovo svuda. U ‘pametnim kućama’ uključuje i isključuje grijanje i svjetlo, u automobilima kontrolira tehničku ispravnost vozila, u industriji je apsolutno zastupljen, pogotovo u industriji računala i mobitela, u medicini također.
Sve te programe netko mora napisati (programirati). Programi, odnosno software su proizvod koji imaju ogromno tržište i na tome se zarađuju milijarde.
Postavlja se pitanje zašto informatika i programiranje kao strateška točka razvoja, a ne proizvodnja hladnjaka ili kamiona?
Vrlo jednostavno. Imamo veliki broj nezaposlenih mladih ljudi, mlađih od 25 godina koji bi ciljanom prekvalifikacijom stekli potrebna znanja programera. S druge strane, ako gradimo tvornicu za proizvodnju hladnjaka ili kamiona trebamo daleko veća sredstva za pokretanje proizvodnje, a možemo zaposliti daleko manji broj ljudi nego na području programiranja.
Industrija na bazi elektromobiliteta
Prvi električni automobil sagradila je 1888. u Njemačkoj tvornica za proizvodnju strojeva ‘A. Flocken’ u gradu Coburgu. Elektroautomobil doživljava nakon ‘130 godina sna’ svoju renesansu. Danas sve tvornice automobila nude serijski proizvedeno električno vozilo ili u najmanju ruku imaju prototipove, koji uskoro kreću u serijsku proizvodnju.
Međutim, nisu samo automobili ti koje danas električki možemo pokretati. Pored vlaka i tramvaja tu su električni bicikli, električni motori, električni čarter brodovi, a ovih dana se testira i prvi električni zrakoplov.
Zašto je jedna od strateških točaka ekonomskog razvoja RH koju ja predlažem elektromobilitet?
Vrlo jednostavno. To je tehnologija budućnosti. Dijelovi za sklapanje jednog Mercedesa proizvode se u 40 različitih mjesta i gradova. Dijelovi se potom dovoze u tvornicu u Stuttgart i sastavljaju se u gotov proizvod. Otprilike slično funkcionira i s električnim vozilima.
Republika Hrvatska ima prostor i radnu snagu da sudjeluje ako ne u proizvodnji cijelog električnog automobila, motora, bicikla ili broda, onda u proizvodnji dijelova za iste. U kooperaciji s velikim europskim tvornicama to bi se moglo realizirati.
Pošto elektromobilitet samo nadopunjuje prve tri navedene točke strateškog razvoja, idealno bi pokrenuo modernu industrijsku proizvodnju u Hrvatskoj. Pored toga na području turizma i sami imamo veliku potrebu za korištenjem električnih vozila i plovila. (croex)
Datum objave: 12.07.2014.
