Izdvajanje određenih segmenata i izvlačenje iz konteksta stvara iskrivljenu sliku u javnosti i ne čini dobro daljnjem tijeku procesa cjelovite reforme sustava, ocijenio je ministar.

Ministar zdravstva Vili Beroš izjavio je u ponedjeljak, u povodu najava u medijima da će se u sklopu zdravstvene reforme povećati najviša participacija i skinuti plaćanje bolovanja s HZZO-a, da izvlačenje dijelova reforme stvara iskrivljenu sliku u javnosti. 

“Nastavno na veliki odjek u medijima vezano uz predstojeće izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ističem kako u prvoj fazi zasad usuglašavamo osnovne smjernice sa svim sudionicima u procesu donošenja odluka. Tek nakon postignutog konsenzusa, predstavit ćemo reformu zdravstva javnosti”, poručio je Beroš.

Izdvajanje određenih segmenata i izvlačenje iz konteksta stvara iskrivljenu sliku u javnosti i ne čini dobro daljnjem tijeku procesa cjelovite reforme sustava, ocijenio je ministar.

Moguće mjere

Jutarnji list je objavio da bi izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti u državno vlasništvo prešle sve opće i specijalne bolnice i zavodi za javno zdravstvo i hitnu medicinu te bi se uvela objedinjena javna nabava. Otkrili su kako je u Ministarstvu izrađen dokumen o potrebnim uštedama i povećanju prihoda.

Jutarnji list s javnosti je podijelio mjere mjere koje bi trebale pridonijeti uštedama u zdravstvu, no naglasak je na nedostatnim prihodima. Samo se do kraja ove godine očekuje generiranje 6,7 milijardi kuna novog dospjelog duga (dospjele neplaćene obaveze za lijekove i potrošni medicinski materijal).

Berošev tim upozorava kako je za održivost sustava pri trenutačnoj razini potrošnje potrebno povećanje prihoda zdravstvenog sustava od minimalno 1 do 1,5 posto BDP-a što je oko šest milijardi kuna dodatnog proračunskog transfera. Jedan od poteza koji se predlaže je uključivanje mladih u participaciju prihoda za zdravstvo. To bi značilo ukidanje olakšice za mlade do 30 godina da od prvog zaposlenja do pete godine radnog staža ne trebaju uplaćivati doprinose za zdravstveno osiguranje. Po nekim procjenama time bi se godišnje uprihodilo oko 1,2 milijarde kuna.

Povećao bi se i najviši iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite, koji sada ne smije prelaziti 2000 kuna po ispostavljenom računu. On se pokriva dopunskim zdravstvenim osiguranjem ili iz džepa korisnika usluge. Ministarstvo smatra da bi se taj iznos trebao povećati na 4000 kuna i tvrdi kako to ne bi povisilo cijenu dopunskog zdravstvenog osiguranja, već znatno proširilo krug osoba koje bi ga uplaćivale.

Treći prijedlog odnosi se na naknade koje se pokrivaju iz HZZO-a. Ukupan godišnji iznos za naknade na razini HZZO-a tijekom 2019. je iznosio 2,6 milijardi kuna, a 2020. se popeo na 2,9 milijardi. Beroševo ministarstvo predlaže da se naknade za bolovanja, porodiljske dopuste i druge skinu sa stavke HZZO-a. Kome bi se taj trošak prelio, ne navode, ali se u dokumentu spominje da u nekim zemljama EU postoji razdoblje čekanja od tri dana i da pravo na naknadu počinje od četvrtog dana bolesti, donosi Jutarnji list.


 

Autor: CroExpress, hina Datum objave: 25.10.2021.