Hrvatsko-ukrajinsko društvo zagrebačkoj vlasti uputilo je prijedlog da se ”jedna od primjerenih ulica u Zagrebu” imenuje ulicom Mariupolja, ali i prijedlog Zagrebačkoj filharmoniji da ”utihne” ruske skladatelje ”dok ne prestane genocid Ruske federacije nad ukrajinskim narodom”.

Prijedlog imenovanja ulice s imenom grada Mariupolja bio je upućen Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova zagrebačke gradske skupštine krajem rujna, a potpisao ga je predsjednik Hrvatsko-ukrajinskog društva Đuro Vidmarović. Navedeni odbor ga je zaprimio, ali još nije uvrstio na dnevni red.

“Zbog ruske agresije protiv Ukrajine svjedocima smo uništavanja ukrajinskih gradova i sela te njihove infrastrukture, a ukrajinski grad Mariupolj postao je simbol strahota kroz koje trenutno prolaze Ukrajina i ukrajinski narod. Današnji Mariupolj, skoro uništen ali nepokoren, postao je simbol patnje, stradanja i otpora ruskoj agresiji protiv Ukrajine, kao što je hrvatski Vukovar postao simbolom Hrvatske tijekom Domovinskog rata”, ističe se u dopisu.

Navode i kako se, u ovom prijelomnom trenutku za ukrajinski narod i Ukrajinu, obraćaju sa zamolbom da se jedna od primjerenih ulica u Zagrebu imenuje ulicom Mariupolja. “To bi bio simboličan moralni čin pijeteta, počasti i poštovanja prema tisućama žrtava, znak podrške i solidarnosti s ukrajinskim narodom koji brani svoju neovisnost i slobodu Europe u ratu započetom Putinovom Rusijom”, ističe se.

Izraz solidarnosti s ukrajinskim narodom

Vidmarović je potvrdio da je taj prijedlog nastao na inicijativu ukrajinske nacionalne zajednice u Hrvatskoj te da ga je prihvatio i dalje proslijedio upravni odbor Hrvatsko-ukrajinskog društva. Naglasio je i da je cilj prijedloga izraz solidarnosti s ukrajinskim narodom ocijenivši i da Mariupolj po stradanju podsjeća na Vukovar te da bi ta paralela došla do izražaja i imenovanjem ulice.

Dodao je i kako je teško pitanje koja bi zagrebačka ulica mogla nositi ime Mauripolja. “Da smo išli na dostojnost, onda bi bila riječ o preimenovanju ulice. Moramo biti oprezni da ne izazovemo neraspoloženje naših ljudi. Dolazi u obzir neka ulica koja ne bi bila ‘slijepo crijevo'”, kazao je Vidmarović.

“Išli smo na nešto što je realno i etički opravdano. Bilo bi dobro da se može imenovati neki odvojak ili ulica blizu Ukrajinske ulice (u Dugavama) ili kraj Vukovarske, No, bez politikantstva”, zaključio je dodavši i kako još nisu dobili povratne reakcije gradskih vlasti.

S druge strane, predsjednica skupštinskog Odbora imenovanje naselja, ulica i trgova Rada Borić potvrdila je da je zaprimljen njihov prijedlog.

“Razgovarat ćemo sa Hrvatsko-ukrajinskim društvom. No, nažalost, u gradu se više sustavno ne grade naselja pa da imamo ulicu za imenovanje. Ostale su nam zelene površine i parkovi. Razgovarat ćemo i vidjeti što je moguće napraviti. Preimenovanje, nažalost, ne dolazi u obzir”, kazala je Borić.

Ocijenila je i kako je sporno preimenovati neku ulicu dodajući i da to znači da svi građani u toj ulici moraju o svom trošku mijenjati osobne iskaznice, a osim toga, dokumente i podatke u registrima moraju mijenjati i sva tamo registrirana poduzeća.

Privremeno ‘utihniće’ ruske kulture

No, osim za imenovanja ulice, na inicijativu ukrajinske nacionalne zajednice u Hrvatskoj poslan je i prijedlog Zagrebačkoj filharmoniji i v.d. ravnatelju Mirku Bochu da “utihne” ruske skladatelje.

“Nakon agresije Ruske Federacije na Ukrajinu 24. veljače 2022. Hrvatska je osudila napad na Ukrajinu i solidarizirala se s ukrajinskim narodom te pružila svekoliku podršku i pomoć ukrajinskom narodu i Ukrajini. Zagrebačka filharmonija je odmah podigla glas protiv agresije na Ukrajinu i solidarizirala se s ukrajinskim narodom otkazavši niz koncerata i skladbi Čajkovskog, prilagodivši svoj program aktualnoj situaciji. Zagrebačka filharmonija tada je poručila da je protiv ruske agresije”, navodi se u dopisu i predlaže sljedeće:

“Potaknuti informacijom da bi se na repertoaru Zagrebačke filharmonije ponovno mogle naći skladbe Petra Iljiča Čajkovskog i drugih ruskih skladatelja, molimo vas da izuzetan doprinos ruskih skladatelja svjetskoj baštini utihne dok ne prestane genocid Ruske federacije nad ukrajinskim narodom te zvjerstva i zločini protiv čovječnosti”.

Vidmarović, pak, govori da ta inicijativa inzistira samo na privremenom “utihnuću” ruske kulture. “Nije ovdje riječ o animozitetu prema ruskoj kulturi, nego da se to zaustavi bar dok ratne operacije traju. Onda počinjemo drugu priču”, zaključio je Vidmarović.


Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 25.10.2022.