NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

12.12.2018
tekst
tekst

Kolumne

NJEMAČKI ŠOVINIST Znaju li Marxovi sljedbenici da nas je mrzio iz dna duše? Evo što je pisao o Hrvatima!

Foto: Wikipedia

Foto: Wikipedia

Najopakiji ispadi 'oca komunizma'.

Br. pregleda: 1999

Autor: Gojko Borić

U Njemačkoj se tijekom svibnja naveliko podsjećalo na djelovanje Karla Marxa i usput Friedricha Engelsa, u povodu Marxova dvjestotoga rođendana. Ideološki osnivač komunističkoga pokreta rođen je 5. svibnja 1818. u Trieru, a umro 14. ožujka 1883. u Londonu. Skupa sa svojim prijateljem Engelsom objavio je bibliju ekstremne ljevice 'Komunistički manifest', a svojim trosveščanim djelom ‘Kapital’ zasnovao je tzv. znanstveni socijalizam.

Nije umio zarađivati novac, a sad će ga donositi Trieru

O Marxu se u njegovoj rodnoj zemlji vrlo različito diskutiralo. Jedni smatraju da je s obzirom na globalizaciju i povećanje razlika između bogatih i siromašnih upravo u industrijskim zemljama ponovno aktualan, drugi drže da je svojom teorijom izazvao ustanke i revolucije koji su rezultirali milijunima ljudskih žrtava i gospodarskim nazatkom. Kinezi su u povodu Marxova 200. rođendana darovali Trieru golem spomenik najpoznatijeg sina ovoga grada visine 5,5 metara, što je gradska uprava jedva prihvatila, ali ipak ga je smjestila na jedan ne baš atraktivan trg. Nada se da će spomenik u gradu s nizom starorimskih tragova pod zaštitom UNESCO-a povećati priljev turista, pogotovo iz onih zemalja u kojima je na snazi marksistička stvarnost. Marx, koji nije umio zarađivati novac ni za potrebe svoje obitelji, bit će zaslužan za povećanje bogatstva svoga rodnoga grada u kojemu se i onako dobro živi.

Povjesničari, sociolozi, ekonomisti i političari nastoje otkriti u Marxovim djelima proročanske riječi o razvitku suvremenoga društva. Neke i nalaze, primjerice o globalizaciji koja u njegovo vrijeme nije bila poimenice poznata, ali po opisu svakako se može uočiti u ‘Komunističkom manifestu’. Marx i Engels su kao sredstvo za ukidanje ‘iskorištavanja čovjeka po čovjeku’ zagovarali revoluciju, a ni jedna revolucija nije moguća bez nasilja. Uzor im je bila krvava Francuska revolucija. Po njima, proleteri diljem svijeta moraju se ujediniti, silom svrgnuti buržoaziju i uspostaviti socijalistički poredak koji će kad-tad prerasti u komunizam u kojemu će svi raditi prema svojim sposobnostima i biti nagrađivani prema svojim potrebama, bit će ostvarena neka vrsta ‘zemaljskoga raja’. U ime te buduće utopije komunisti su, kako znamo, poubijali oko sto milijuna ljudi i uništili civilizacije brojnih naroda. Danas ‘pravi’ socijalizam postoji samo u nekim nazadnim zemljama kao u Sjevernoj Koreji ili na Kubi. Čak je i komunistička Kina ‘prešaltala’ na kapitalistički način privređivanja, i to uspješno.

Najopakiji nacionalistički ispadi

Ono o čemu se trenutno malo govori u povodu Marxova okrugloga rođendana je novinarsko djelovanje njega i Friedricha Englesa, sadržajno i stilom najopakijih nacionalističkih ispada protiv onih naroda koji su se suprotstavili revolucionarnim gibanjima u srednjoj Europi ‘burne godine’ 1848. Marx i Engles surađivali su u ‘Neue Rheinische Zeitungu’ člancima koji ih odaje kao autore ‘govora mržnje’ i njemačke nacionaliste. Ponajprije, to je bila promidžba protiv ‘reakcionarne’ Rusije i onih slavenskih naroda čije su se vojske protivile mađarskom ustanku protiv austrijskih Habsburgovaca. Samo su Česi dobili pozitivnu ocjenu svojim držanjem u početku 1848. da bi kanije bili napadani kao ‘psi’, dok su Hrvati prošli još gore i bili označivani kao ‘ološ’. U spomenutim novinama izvještavao je dopisnik iz Beča koji je protivnike mađarskog ustanka nazivao ‘životinjski glupim Slavenima’, ‘glupim slavenskim magarcima’, ‘češkim psima’ i ‘hrvatskim ološem’. Dopisnik je bio i antisemit pišući ove riječi: ‘U Austriji se u cijelom narodu osjeća da tamošnji židovski živalj predstavlja najnižu vrstu buržoazije i cincare koji izazivaju velike antipatije.’ Glavni urednik ovih novina u Kölnu nije se tome suprotstavio, a pridružio mu se i Marx s ovom rečenicom: ‘U Beču su Hrvati, Panduri, Česi, seržanti (postrojbe sastavljene od južnih Slavena) i slične propalice ugušili germansku slobodu.’ Naši neuki marksisti-lenjinisti obogaćeni staljinizmom poslušali su Marxove klevete i poslušnički uklonili hrvatskoga bana Josipa Jelačića s njegova trga, da bi tek povratak slobode Bana vratio na njegovo mjesto.

Engels je u svome ‘proročanstvu’ što će se dogoditi sa slavenskim narodima bio još žešći od Marxa kad je tražio ‘neumoljivu borbu na život i smrt i terorizam do istrebljenja protiv Slavena koji su izdali revoluciju... Na sentimentalne fraze o bratstvu mi odgovaramo: mržnji kao revolucionarnoj strasti protiv Rusa, pridružila se nakon Revolucije i mržnja protiv Čeha i Hrvata.’ Za oba teoretičara revolucije, Slavene se prema uzoru na teror francuskih jakobinaca ‘treba uništiti vatrom i mačem’, pri čemu nisu mislili na potpuno fizičko uništenje nego ‘samo’ na terorizam u svrhu gušenja njihovih nacionalnih pokreta i panslavizma. Zar nas ovo ne podsjeća na Titovo uništenje Hrvatskoga proljeća?

Hrvati su imali nestati

Marx i Engels razlikuju pri tome ‘napredne nacije koje imaju pravo na život’ od ‘nepovijesnih naroda’ koji zaslužuju da budu samo pokoreni. Ocjenjujući tko je ‘napredan’, a tko ‘nazadan’ u Podunavskoj Monarhiji Engels je pisao: ‘Cijela prijašnja povijest Austrije dokazuje do današnjega dana da među svim austrijskim nacijama i nacijanćićima postoje samo tri koje su aktivno zahvatile u povijest, Nijemci, Poljaci i Mađari. Stoga su revolucionarne. Sva ostala plemena i narodi zasada imaju misiju da nestanu u svjetskoj revolucionarnoj oluji... Ovi ostaci jedne od tijeka povijesti nesmiljeno zgažene nacije, kako je rekao Hegel, ovi otpadci naroda svaki puta i uvijek ostaju do svoga uništenja ili gubitka nacionalnosti fanatični nositelji kontrarevolucije, kao što je uopće cijela njihova egzistencija prosvjed protiv velike povijesne revolucije... Idući svjetski rat zbrisat će sa zemaljske kugle ne samo reakcionarne klase i dinastije nego i čitave reakcionarne narode. I to je napredak.’ Ovo je najgori mogući govor mržnje dostojan jednoga Goebbelsa.

Pišući za njujorški ‘Daily Tribune’ o revoluciji i kontrarevoluciji u Njemačkoj Marx osporava Česima, Slovacima, Hrvatima i Židovima pravo na nacionalne posebnosti, dajući prednost njemstvu te piše: ‘Ni Česi, a niti Hrvati ne posjeduju snagu da opstanu kao vlastite nacije. Njihove nacionalnosti, radi povijesnih uzroka postupno potkopavane, moraju se uključiti u snažnije rase i očekivati ponovno stjecanje neke vrste samostalnosti samo ako se povežu s ostalim slavenskim nacijama...’

Zar nas ovo ne podsjeća na onaj šovinistički članak u ‘Srbobranu’ pod naslovom ‘Do istrage naše ili vaše’ u kojemu je traženo da se Hrvati pretope u Srbe i tako opstanu? Začuđuje da u Hrvatskoj još nije izašao ni jedan stručni članak ili još bolje knjiga u kojemu bi se u povodu Marxova rođendana ukazalo na njegov i Engelsov njemački šovinizam protiv Hrvata i Slavena uopće, kao da je neke strah reći istinu o ocima socijalističke revolucije, iza kojih je ostalo sto milijuna žrtava i trebalo proći gotovo jedno stoljeće da se raskrinkaju laži marksizma-lenjinizma, staljinizma i titoizma.

23.05.2018.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Pogledaj sva izdanja

Preuzmi

© CroExpress 2014