NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

21.02.2019
tekst
tekst

Vijesti iz misija

KATOLICI SARAJEVA OBILJEŽILI STEPINČEVO Nije dozvolio staljinističku 'nacionalizaciju' Crkve

Foto: nedjelja.ba

Foto: nedjelja.ba

U prigodnoj propovijedi biskup Tomo je ocrtao lik Bl. Stepinca kao ‘strpljivog svjedoka i mučenika jedinstva’.

Autor: Ante Meštrović/Nedjelja.ba

U sarajevskoj prvostolnici Srca Isusova koncelebriranim misnim slavljem koje je u večernjim satima 10. veljače predvodio mons. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH, obilježen je spomendan Bl. Alojzija Stepinca.

Uz biskupa Vukšića koncelebriralo je pet svećenika, a nazočne je na početku pozdravio prepošt Kaptola vrhbosanskog i rektor katedrale mons. Ante Meštrović. Između ostaloga u pozdravu je istaknuo kako se ovim ‘misnim slavljem u sarajevskoj katedrali Srca Isusova želimo pridružiti sunarodnjacima Hrvatima diljem svijeta i obilježiti spomendan Blaženog Alojzija Stepinca čiji krepostan život i mučeničku smrt, unatoč komunističkim progonima, Božji je narod prepoznao i častio ga’.

U prigodnoj propovijedi biskup Tomo je ocrtao lik Bl. Stepinca kao ‘strpljivog svjedoka i mučenika jedinstva’. Napominjući kako je progon konstanta u povijesti Crkve koju je i Isus na Posljednjoj večeri naznačio učenicima, istaknuo je poziv na svetost kao zadaću svakog Kristova nasljedovatelja. 

Uz činjenicu različitosti puteva ostvarenja toga, osvijetlio je mučeništvo kao ‘najviši oblik kristolikosti, ljubavi i izvršavanja Božje volje te samim time najviši mogući oblik osobnoga posvećenja’.

Odatle je ulazao na višestruku sličnost Blaženog zagrebačkog kardinala s Kristom te izdvojio vrednotu jedinstva Crkve i krepost strpljenja.

‘Kao što je poznato, ondašnja vlast nudila je osnivanje nacionalne Crkve, odvojene od Rima, a zauzvrat Stepinac ne bi bio suđen. Bez ikakva ustezanja, ondašnji diktator, dok je Stepinac krajem svibnja i početkom lipnja 1945. godine 15-ak dana prvi put bio u zatvoru, sazvao je neke predstavnike svećenstva, te im priopćio: 'Ja bih sa moje strane rekao, da naša Crkva treba da bude nacionalna, da se više prilagodi naciji. […]. Ja bih želio, da vidim, da katolička Crkva u Hrvatskoj sada, kad imamo sve uslove tu, ima više samostalnosti. To bih želio, to je osnovno pitanje, to je pitanje, koje bi mi željeli riješiti, a sva ostala pitanja, to su sekundarna pitanja, koja će se lako riješiti' (Benigar). 

Odnosno, kako je jedan drugi komunistički lider, govoreći o Stepincu, kazao: 'Mi ne bismo imali ništa protiv njegova hrvatskog nacionalizma, samo ne možemo trpjeti njegovu privrženost Rimskom Papi' (Milovan Đilas Ivanu Meštroviću)’, spomenuo je biskup te istaknuo Stepinčev odgovor kao svetački kratak i jasan: ‘Oni bi nam željeli nacionalnu Crkvu, Crkvu po uzoru ruske, kojom zapovijeda Staljin. Takovoj Crkvi oni bi rado dali subvencije, plaće, vratili i posjede, nju bi oni slavili u novinama, i koješta drugo. Ali je pitanje, da li bi takova Crkva zasluživala uopće ime Crkve Kristove.’

Glede Blaženikova strpljenja u kušnjama podcrtao je kako ‘čak ni u svojoj teškoj bolesti, kad su mu pokušali ponuditi ono što su smatrali da bi mu bila usluga, Stepinac nije dopuštao da na bilo koji način bude dovedena u pitanje istina, kršćanska vjera i dobar glas Crkve’.

‘U tom smislu neka bude naveden samo jedan odlomak iz pisma, koje je on 1958. godine napisao tadašnjem biskupu u Skopju, mons. Smiljanu Čekadi. Biramo ga zato što je mons. Čekada kasnije upravo u ovoj katedrali propovijedao kao sarajevski nadbiskup. Piše njemu Stepinac: 'Nanijeli su mi krvavu nepravdu i sad bih još morao moliti njih milost i reći im, da su oni u pravu, a ne Crkva, kad je dignula svoj glas na njihove nepravde […]. Ti se sjećaš višekratnih izjava maršala Tita, da dok je on tu, da mene neće biti u Zagrebu. Gospodin maršal si valjda utvara, da jako žalim za Zagrebom. Ni najmanje me ne vuče želja za Zagrebom niti za kakvim položajem. Moja jedina ambicija na ovom svijetu jest izdržati do kraja i preminuti u milosti Božjoj.'

Tijekom mise ministrirali su i predvodili pjevanje bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa.

Podsjetimo, zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca blaženim je proglasio sveti papa Ivan Pavao II.u Mariji Bistrici 3. listopada 1998., a sada Crkva u Hrvata čeka njegovu kanonizaciju.

11.02.2019.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Pogledaj sva izdanja

Preuzmi

© CroExpress 2014