NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

21.05.2019
tekst
tekst

Poslovne vijesti

ŠTO BI NAJVIŠE TREBALO MIJENJATI U HRVATSKOJ Hrvatska je dobila preporuke za strukturne reforme

FOTO: Pixabay

FOTO: Pixabay

Preporuke MMF-a.

Autor: Poslovni.hr/ CroExpress

Izvješće je objavljeno na 69. stranica i donosi niz korisnih informacija kojima se ocjenjuje provedba reformi (do kraja 2018.), kao i daju preporuke za nastavak. Mnoge preporuke MMF-a sadržajno su identične onima od Europske komisije, a dokazuju glavne strukturne probleme, prenosi Poslovni.hr.

Izvještaj je analizirao hrvatski Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA) čiji je rad posvećen mijenjanju Hrvatske, kako bi postala uspješna.

Makroekonomska slika: usporavanje gospodarskog rasta i jačanje inflacije

Realni rast BDP-a u trećem tromjesečju 2018. bio je 2,8%. Očekuje se blago usporavanje rasta na 2,5% 2020. i oko 2% 2024.

Istovremeno, očekuje se blago povećanje inflacije s trenutnih oko 1% na 1,6% 2020. i oko 2% 2024., uz čega je vezan i rast cijena energenata.

Javne financije: dug se nastavlja smanjivati, državna potrošnja i dalje visoka

Navodi se napredak u fiskalnoj konsolidaciji s udjelom javnog duga u BDP-u od 75% u trećem tromjesečju 2018. i s projekcijom od 61% do 2024. godine. Hrvatska je stoga među 5 EU gospodarstava po najvećem padu udjela javnog duga u BDP-u posljednje 3 godine i to u iznosu od 9%-tnih bodova. Također, navodi se učinak porezne reforme na povećanje neto plaća, pogotovo kod visokoobrazovanih osoba s vještinama.

Blago je snižen udio javne potrošnje u BDP-u na oko 46 %, ali će se zadržati na istoj razini i u razdoblju do 2024., pod uvjetom da se ne provedu strukturne reforme s rezanjem uloge države.

Kada se gleda struktura javne potrošnje i njezin udio u BDP-u, socijalne naknade (mirovine, zdravstvo, socijala) su na 16-17%, masa plaća je na 12%, materijalni rashodi na 8%, kamate na 2%, kao i subvencije 2%.

Javna uprava: treba smanjiti udio mase plaća u BDP-u, broj zaposlenih i bolje povući EU novac

Hrvatska ima jedan od najvećih udjela mase plaća u regiji, obzirom da isti čini 11,3% BDP-a (a većina usporedivih zemalja Istočne Europe ne prelazi 10%). To je uvelike posljedica velike fragmentiranosti javne uprave (s malim prosječnim brojem stanovnika po lokalnoj jedinici u odnosu na mnoge europske zemlje). Stoga se predlaže srednjoročno smanjenje udjela mase plaće u BDP-u za 0,5%-tnih bodova (na 10,8% BDP-a, tj. za cca do 2 milijarde kuna). Time bi se prema tom pokazatelju Hrvatska približila EU prosjeku.

Ističe se kako u privatnom sektor postoji manjak radne snage, što otvara mogućnost za predloženo smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. Pozdravlja se tranzicija prema jedinstvenom formiranju javnih plaća sukladno učinku. Navodi se i spajanje 54 javnih tijela, što će utjecati na povećanje efikasnosti javnih usluga te smanjenje personalnih (niži su koeficijenti plaća u ministarstvima, ukinuta su upravljačka i nadzorna tijela) i operativnih troškova (najam i drugi prijašnji odvojeni troškovi).

Preporučuje se poboljšanje povlačenja novca iz EU fondova kako bi se povećala ulaganja. Trenutna stopa ugovaranja EU projekata je 62% (krajem 2018.) u odnosu na ponuđeni iznos tijekom za razdoblje 2014.-2020.

Poslovna klima: i dalje malo stranih ulaganja, loše pravosuđe


Plaće ostaju relativno visoke u odnosu na razinu prosječnog ekonomskog standarda po stanovniku, ali ne i u odnosu na produktivnost. S druge strane, priljev izravnih stranih ulaganja (FDI) ostaje nizak u odnosu na usporedne zemlje.

Pozdravlja se objedinjavanje inspekcijskih službi zbog povećanja njihove efikasnosti (i oslobođenja poduzetnika od automatskog kažnjavanja manjih prekršaja). Određeni napredak postignut je kod smanjenja parafiskalnih nameta, uključujući i upravne pristojbe, a jedna od glavnih preporuka je nastavak njihovog smanjivanja.

Također, analitičari MMF-a snažno preporučuju i nastavak uklanjanja zapreka koje otežavaju pristup reguliranim profesijama te se pritom navodi planirana liberalizacija za 24 profesije. Predlaže se i olakšanje troškova stečaja poduzeća, kao i daljnja fleksibilizacija tržišta rada.

U području pravosuđa, koje bitno utječe na poslovnu klimu, učinjen je ograničeni napredak glede smanjivanja broja neriješenih predmeta. I dalje su loši mehanizmi rješavanja sporova.

Obzirom na mali napredak, preporučuje se ubrzanje privatizacija, pogotovo prodaja neaktivne državne imovine.

Zdravstvo: 40 % osiguranih ne radi

Počele su se primjenjivati mjere poboljšanja financijske održivost zdravstvenog sektora. Napredak je učinjen s funkcionalnom integracijom bolnica, objedinjenom nabavom i ograničavanjem troškova lijekova, što će utjecati na uštede. Zdravstveni doprinos je povećan za 1,5%-tnih bodova.

Ipak, cjelovita transformacija (financiranja zdravstva) zahtijeva i racionalnije premije (zdravstvenog osiguranja), kao i veće participacije. Time bi se broj izuzeća smanjio, obzirom da oko 40% osiguranika ne radi.

Mirovine: sustav u deficitu, problem povlaštenih mirovina


Pozdravlja se mirovinska reforma kao značajan napredak u pravom smjeru, sa ciljem osiguranja dugoročne stabilnosti sustava.

Ipak, ističe se kako trenutni paket neće značajno smanjiti deficit mirovinskog sustava koji iznosi oko 4% BDP-a. Stoga MMF vidi prostor za ukidanje mirovina po posebnim uvjetima (povlaštene mirovine) i jačanje II. stupa.

Socijalne naknade bolje usmjeriti


Nema napretka o boljem usmjeravanju socijalnih naknada kroz one-stop-shop sustav. Dobiveni su podaci o naknadama s lokalne razine.

Prema savjetu MMF-a, ukupna potrošnja za socijalne naknade treba se racionalizirati i usmjeriti na najosjetljivije skupine.

15.02.2019.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Pogledaj sva izdanja

Preuzmi

© CroExpress 2014