NEWS FOR CROATIANS LIVING ABROAD

12.12.2018
tekst
tekst

HR Iseljeništvo

Vjerojatno niste znali da u ovih 5 zemalja žive tisuće Hrvata (VIDEO)

Hrvati su odlazili u svim smjerovima (Oton Iveković: 'Dolazak Hrvata')

Hrvati su odlazili u svim smjerovima (Oton Iveković: 'Dolazak Hrvata')

Saznajte koje su to zemlje i kako su se Hrvati uopće tamo zatekli.

Br. pregleda: 9618

Autor: Zoran Stupar

Izvan Hrvatske živi najmanje 3 milijuna iseljenih Hrvata i njihovih potomaka. Osim tradicionalno velikih hrvatskih zajednica u Njemačkoj, Kanadi, SAD-, Australiji i još nekoliko zemalja, relativno velik broj iseljenika živi i u nekim zemljama koje nam sigurno neće prve pasti na pamet kad govorimo o hrvatskom iseljeništvu. Ovo je pet takvih zemalja.
Izvor svih podataka je Državni ured za Hrvate izvan republike Hrvatske. 



#1 Ekvador 

U Ekvadoru živi približno oko 4000 Hrvata i njihovih potomaka. Hrvati su u Ekvador došli u dva velika razdoblja useljavanja: prvi na kraju 19. i početkom 20. stoljeća i aktualni od 1990. godine do sada. U prvom razdoblju, useljavanje se odvijalo od strane trgovaca, iz Dubrovnika, Splita i Visa koji su se nastanili u poljoprivrednim dijelovima Ekvadora, posebno u Manabi, u gradovima kao Bahia, De Caraquez, Chone, Manta, Portoviejo, kao i Guaaquil, Cuenca i Quito. Aktualno useljavanje Hrvata, koji su počeli stizati u Ekvador motivirani industrijom ribe i morskih rakova, dolazi s područja jadranske obale, posebno iz Splita. Hrvati uglavnom rade u industriji tunjevine i sardina. 

Ekvadorski Hrvati i njihovi potomci, imaju visoki kulturni i ekonomski nivo u društvu ističući se posebno u poljoprivrednim i ribarskim granama te u trgovini i industriji. Ekvador posjeduje flotu brodova za prijevoz banana, ribe i trgovačkih brodova čiju posadu čini veliki broj Hrvata. Većina ih živi u Guayaquilu, ali nisu registrirani kao hrvatski iseljenici. 2004. godine osnovano je Udruženje Hrvata Ekvadora u kojem se okupljaju Hrvati i njihovi potomci.

#2 Peru

Pretpostavlja se da u Peruu živi između 300 do 400 Hrvata rođenih u Hrvatskoj i do 6000 hrvatskih potomaka druge i treće generacije. Zanimljivo je da je Peru prva južnoamerička država u koju su Hrvati došli i to još u 16. stoljeću. Kronike govore kako je dubrovački vlastelin Basilije Basiljević 1573. g. poput tisuća drugih Europljana odlučio okušati poslovnu sreću u zemljama Južne Amerike. Zaputio se u Peru privučen legendom o El Doradu, starom gradu Inka punom tajni i bogatstva. U Cuscu, prijestolnici Inka, osvajači su izgradili 28 crkava, jedna od njih bila je i crkva sv. Vlaha koju su gradili hrvatski mornari i Basiljević. Poslije Basiljevića, iz dubrovačkog kraja stigli su i Divočići, Škrabonje i drugi. 


Juan Bielovucic Cavalié, avijatičar francusko-hrvatskog porijekla

Hrvati su u Peru u nešto većem broju počeli stizati u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća. Bili su to uglavnom Dubrovčani, ali i ljudi iz drugih krajeva Dalmacije i Hrvatskog primorja. Relativno mali broj doselio se poslije Prvog svjetskog rata. Krajem 19. st. cvjetao je posao s izvozom prirodnog guano gnojiva, pa su se u tome okušali (neki i uspjeli) i hrvatski iseljenici. Oslobađanjem od kolonijalne vlasti i uspostavom Republike Peru, država pokreće rudarstvo, pa će to potaknuti mnoge Hrvate da se zapute u Ande i među prvima počnu s eksploatacijom bakra, zlata i srebra. Tako će krajem 19. st. u andskom naselju Cerro de Pasco, Hrvati, većinom iz dubrovačkog kraja, predstavljati najznačajniju koloniju stranaca.

Nakon II. svjetskog rata u Peru je 1948. g. stigla skupina od oko 1000 hrvatskih političkih emigranata iz svih krajeva Hrvatske. Hrvatstvo poratnih useljenika prilično je bilo naglašeno, za razliku od starih iseljenika koji su bili veliki lokal- patrioti pa je u njihovim domovima u Limi vladala posve dubrovačka atmosfera. Među hrvatskim starim i novim iseljenicima dugo nije bilo nikakva dodira. Poslije prve generacije hrvatski jezik govori samo oko 10% potomaka.

Danas U Limi djeluje Hrvatska zajednica 'Dubrovnik', a u Santa Clari Hrvatski klub Jadran.
Postoji samo jedna Katolička misija za Peru i zemlje Južne Amerike (Čile, Paragvaj, Bolivija, Ekvador, Kolumbija), Vicaria pastoral Croata i Parroquia San Leopoldo.

#3 Urugvaj

Danas u Urugvaju živi već treća i četvrta generacija hrvatskih potomaka, a oni sami procjenjuju da ih ima oko 5000.

Prvi hrvatski useljenici u Urugvaju spominju se još u drugoj polovici 18. stoljeća. Bili su to hrvatski pomorci koji su napuštali mletačke i španjolske brodove i ostajali u Južnoj Americi. Najstarije svjedočanstvo o tomu je oporuka Šimuna Matulića, sačinjena negdje oko 1790. g., a u kojoj se kaže da je rođen u Postirama na otoku Braču u Mletačkoj Republici. U oporuci se navodi još nekoliko imena i prezimena Hrvata koje je Matulić odredio da vode brigu o njegovim imanjima u Buenos Airesu i Montevideu. Godine 1837. doselio se u Montevideo iz Sutivana na otoku Braču pomorac Filip Lukšić. On se tu obogatio i postao brodovlasnikom. U to su vrijeme u Urugvaj doselili i drugi hrvatski iseljenici, ali ne u znatnijem broju, koji su uglavnom bili pomorci.

Uočljivije iseljavanje Hrvata, uglavnom iz Dalmacije, u Urugvaj otpočelo je krajem 19. stoljeća. No, ti hrvatski iseljenici nisu uspjeli osnovati svoju iseljeničku koloniju i ostaviti neki dublji trag u životu svoje nove domovine.
Uoči i poslije Prvog svjetskog rata započelo je iseljavanje većeg broja Hrvata u Urugvaj, koji su se većinom koncentrirali u glavnom gradu Montevideu. Naselili su i Cochillas (kamenolom) te Coloniu i Carmelo gdje su se bavili pomorstvom.

U Montevideu su hrvatski iseljenici osnovali 1928. godine Hrvatski dom – Hogar Croata Montevideo, a 2008. g. proslavili 80. godišnjicu neprekidnog djelovanja. Drugih hrvatskih klubova u ovoj zemlji nema. U Montevideu postoji i Urugvajsko-Hrvatska gospodarska komora. U Urugvaju ne postoji katolička misija, ali hrvatski svećenik povremeno iz Buenos Airesa dolazi u Montevideo te služi mise za hrvatske iseljenike.

Nedjeljom se iz Montevidea emitira radio-emisija na hrvatskom i španjolskom jeziku za pripadnike hrvatske dijaspore. Zanimljivo, u Urugvaju je 8. srpnja 2001. g. blagoslovljen i otvoren Trg Republike Hrvatske u poznatom turističkom mjestu Punta del Esteu. Trg je otvoren zahvaljujući velikom zanimanju članova hrvatske zajednice iz Montevidea i Punta del Estea s Franom Čizmićem na čelu.

#4 Paragvaj 

Procjenjuje se da u Paragvaju živi oko 5.000 naših iseljenika i njihovih potomaka.
Hrvati su u Paragvaj, baš kao i u Argentinu i Urugvaj, useljavali do polovice 20. stoljeća., iako u znatno manjem broju nego u spomenute dvije zemlje, a nakon 1950. doseljavanje Hrvata također prestaje (osim pojedinačno). Na poticaj našeg Veleposlanstva, hrvatski iseljenici i njihovi potomci osnovali su u Asuncionu u lipnju 2007. 'Asociacion de descendientes yresidentes Croats en el Paraguay', prvi hrvatski iseljenički klub u ovoj zemlji. Treba napomenuti da u Republici Paragvaj do 2007. godine nije postojao niti jedan hrvatski klub, što je otežavalo veze s hrvatskim iseljeništvom u ovoj zemlji.

#5 Južnoafrička Republika

Procjenjuje se da u JAR-u danas živi između 1500 i 2000 Hrvata koji govore hrvatskim jezikom i koji održavaju vezu sa Hrvatskom, odnosno koji su nacionalno svjesni i izjašnjavaju se Hrvatima. Isto tako, u JAR-u živi još nekoliko tisuća stanovnika koji imaju hrvatsko podrijetlo (druga, treća, a već i četvrta generacija), ali zbog duboke integriranosti, te gubitka veza s Hrvatskom, ne govore hrvatskim jezikom i ne izjašnjavaju se Hrvatima, kao što i ne održavaju veze s Hrvatskom. Temeljem slobodne procjene, danas u Južnoafričkoj Republici živi sveukupno oko 8000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. 

Hrvatska katolička misija u JAR (foto: DUZHIRH)

U usporedbi s brojem Hrvata u drugim iseljeničkim zemljama, ova zajednica je mala po broju i snazi (nema izrazito bogatih poslovnih ljudi). Danas se broj Hrvata u JAR-u smanjuje, unatoč nekoliko desetaka Hrvata koji su se u ovu zemlju doselili početkom 1990-ih.

Najveći broj hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka danas živi u Johannesburgu i Pretoriji, znatno manje u Cape Townu i Durbanu, a ima ih i u Vanderbijlparku, Pinetownu, Stellenboschu, Pietermaritzburgu, Westvilleu, Roodeportu, Brakvanu... U Johannesburgu djeluje Hrvatska katolička misija, gdje se organizirano okuplja i najveći broj Hrvata (nedjeljne mise, duhovni blagdani, akcije Caritasa). U sklopu Misije djeluje i Hrvatski Caritas.

25.11.2014.

Izdanje br. 39

CroExpress u PDF izdanju!

Pogledaj sva izdanja

Preuzmi

© CroExpress 2014