home
foto: Sisačka biskupija

foto: Sisačka biskupija

(VIDEO) 29. OBLJETNICA POČETKA DOMOVINSKOG RATA Kako su pobunjeni Srbi napali hrvatske policajce u Pakracu i započeli rat 1. ožujka 1991.

Pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske do 2. ožujka u Pakracu se održava program obilježavanja godišnjice.

Autor: Grad Pakrac/CroExpress

"Na današnji dan, na ovom mjestu obilježavamo i sjećamo se prvog oružanog sukoba između hrvatskih snaga i snaga pobunjenih Srba. Uvod u sukob, koji se dogodio 1. i 2. ožujka 1991. godine, počinje 21. veljače 1991. kada Sabor RH donosi Rezoluciju o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ i Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka Republike Hrvatske. Istog dana načelnik Policijske postaje, Jovo Vezmar, izdaje zapovijed o mobilizaciji „rezervnog sastava milicije“ zbog, kako se navodi, vježbe i provjere mobilnosti i osposobljenosti. Također, od istog tog datuma, naoružane grupice srpskih civila kretale su se gradom pokušavajući time stvoriti dojam da je Pakrac stvarno u SAO Krajini. Već sljedeći dan, 22. veljače 1991., sazvana je Skupština Općine (SO) Pakrac. Od 75 zastupnika prisutno je bilo 52, a od 23 odsutna, čak 15 njih bili su Hrvati. Glasovanjem (31 „za“, 2 „protiv“ i 13 „suzdržani“) donesena je odluka o pristupanju općine Pakrac SAO Krajini. 28. veljače 1991. Ustavni sud RH poništava odluku Skupštine općine Pakrac o pripajanju SAO Krajini, a načelnik postaje Vezmar poziva pričuvne policajce da predaju oružje. Ovaj naizgled mirotvoran čin, imao je sasvim drugu svrhu. Namjera je bila razoružati samo hrvatske policajce, dok je srpskim bilo naređeno okupljanje na nogometnom igralištu u selu Šeovica, naseljenim pretežno srpskim stanovništvom. Isti dan navečer je na prostorijama općinskog SDS-a, u centru grada, pokraj stranačke zastave izvješena i srpska zastava. Sastanak svih policajaca u policijskoj postaji zakazan je za 10 sati 1. ožujka 1991., ali počeo je tek oko podneva. Na tom sastanku razoružano je 16 policajaca nesrpske nacionalnosti, te je načelnik Vezmar uz pomoć policajaca srpske nacionalnosti preuzeo postaju u svoje ruke. Ipak, treba napomenuti da su neki policajci srpske nacionalnosti nisu podržali pobunu, dok se neki nesrpske nacionalnosti uspjeli iznijeti oružje iz postaje te ga sakriti. Nakon stavljanja postaje pod kontrolu, Vezmar je zajedno s članovima lokalnog SDS-a, posebice predsjednikom Veljkom Džakulom, organizirao raspoređivanje milicajaca i naoružanih civila oko zgrade postaje i općine, a navečer su na ulazima u grad postavljene barikade. Zanimljiva činjenica je da je JNA već isti dan oko 23.30 sati, puno prije dolaska hrvatskih specijalaca, ušla u Pakrac, raspoređujući se po raznim mjestima u gradu, iako se u njihovom službenom izvještaju navodi da je njihova intervencija bila u svrhu sprječavanja daljnjeg sukoba. Također, vojna karta koja predviđa akciju motorizirane brigade JNA od Bjelovara do Lipika kao vrijeme početka navodi 1.03.1991. u 13 sati. Gotovo isto vrijeme kad se dogodila pobuna u Policijskoj postaji Pakrac! Svi ovi naoko sitni detalji govore u prilog tome da se u Pakracu pokušali provesti ono što je na kraju napravljeno 19. kolovoza 1991. – osvajanje grada vojnom silom. Oko 5 sati 2. ožujka Posebna jedinica policije PU Bjelovarsko-bilogorske „Omege“ dolazi u Badljevinu i kreću prema Pakracu raskrčujući neprijateljske barikade na Zukvi. Oko 5.45 već su bili u Pakracu. Iz drugog pravca dolaze pripadnici Antiterorističke jedinice „Lučko“ i zajedno ulaze prvo u zgradu općine, a zatim bez otpora i u zgradu policije. Postalo je jasno da je pobunjenicima dojavljeno da dolaze specijalci, pa su se povukli u Vinograde, Gavrinicu, Šeovicu i Japagu. U grad stižu i pripadnici Antiterorističke jedinice „Sljeme“, Posebne jedinice policije „Rakitje“, Posebne jedinice policije „Kumrovec“ i Posebne jedinice policije „Pionirski grad“ te se raspoređuju na području općine i policije, a u 9 sati počinje puščana paljba na Policijsku postaju i zgradu općine s okolnih brda. Specijalci također uzvraćaju, a sve završava nakon nekih pola sata kada dolazi JNA. Svi razoružani hrvatski specijalci vraćeni su u službu, a 32 ljudi je uhićeno pod sumnjom da je sudjelovalo u pobuni te su prevezeni u Bjelovar radi ispitivanja. Tijekom dana, hrvatski specijalci stavili su pod nadzor ulaze u grad te su često pri kontroli vozila u automobilima pronalazili duge cijevi, a Lipiku je čak zaustavljen i dr. Jovan Rašković. U 14 sati u postaju dolazi nekoliko oficira JNA, među kojima i general Dobrašin Praščević (načelnik Štaba V. vojne oblasti), a u 16 sati dolaze i Stjepan Mesić (potpredsjednik Predsjedništva SFRJ i predsjednik Vlade RH) i Slavko Degoricija (predsjednik Vijeća općina Sabora RH). Sastanak nije dogovorio ništa konkretno, nego samo dogovor u novom susretu u Pakracu sljedeći dan. Kako su visoki predstavnici otišli, tako se oko 18 sati s okolnih brda sručila pucnjava jača nego ujutro, a specijalci također nisu ostali dužni. Hrvatske snage su imale troje ranjenih, dok gubici pobunjenika nisu utvrđeni, iako JNA u svome izvještaju navodi da je bilo nekolicina ranjenih s obje strane. Nakon prestanka pucnjave, došlo je do sukoba između specijalaca i JNA. Kod bolnice je iz prostora koji je nadzirala JNA upućeno nekoliko hitaca iz pješačkog naoružanja na BOV u kojem su se nalazili specijalci. BOV je uzvratio, a isto tako i mitraljez JNA, srećom bez težih posljedica i sukoba širih razmjera. Dana 3. ožujka 1991. nije bilo sukoba, vjerojatno zaslugom sastanka u PP Pakrac dan prije na kojem su sudjelovali i visoki dužnosnici RH, SFRJ i JNA. Na sastanku je odlučeno da se situacija vrati na stanje prije 1. ožujka 1991. Usprkos navedenim činjenicama, srbijanske Večernje novosti su u „vanrednom izdanju“ – već 2. ožujka 1991. – u članku pod naslovom „Masakr golorukoga naroda“ donijele lažne navode da je Pakrac napalo „više od 8000 redarstvenika, specijalaca i do zuba naoružanih pripadnika HDZ-a“, od kojih su se „goloruki Srbi branili motkama i vilama“.

Dio je ovo povijesti i događanja samoga početka Domovinskog rata u Pakracu. Bio je to prvi otvoreni, oružani sukob na području Republike Hrvatske. Grad koji danas broji oko 8 tisuća stanovnika, pretrpio je ukupnu ratnu štetu koja iznosi 263.325.000 eura. Ratna šteta u gospodarstvu iznosi 64 milijuna eura, u društvenim djelatnostima 18 milijuna eura. Ujedno je izbrojano i 4730 oštećenih i uništenih stambenih objekata u Pakracu. Početak ožujka iznimno je značajan za noviju hrvatsku povijesti što potkrepljuju i pisani dokazi institucija kao što su Hrvatski memorijalno – dokumentacijski centar Domovinskog rata, u svom djelu „Počeci suverene hrvatske države“ na 54. stranici navodi:“… To je prvi oružani sukob hrvatskih policijskih (redarstvenih) snaga s naoružanim srpskim ekstremistima“. Pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske do 2. ožujka u Pakracu se održava program obilježavanja 29. godišnjice početka Domovinskog rata.

27.02.2020.

Br. pregleda: 1037

© CroExpress 2020.