Autor: Zoran Stupar
‘Nažalost, u sljedećem razdoblju Australci će morati izdržati više sigurnosti nego što su navikli i više neugodnosti nego bi željeli’.
‘Nažalost, u sljedećem razdoblju, delikatan balans između slobode i sigurnosti mogao bi se promijeniti.’
‘Moglo bi biti restrikcija prema nekima, kako bi bilo više zaštite za druge.’
Sve ove rečenice izgovorio je australski premijer Tony Abbott tijekom obraćanja parlamentu na temu nacionalne sigurnosti. Australci ovih dana ‘prepisuju’ američki recept prema kojem je nacionalna sigurnost ispred osobnih sloboda. No, Abbott je obećao da se Australci neće spustiti na nivo terorista i da se neće ‘protiv zla boriti zlom’.
‘Stvaranje novih prekršaja koje je teže izbjeći tehnikalijama bit će mala cijena za platiti za spašavanje života i očuvanje društva otvorene, slobodne i multikulturalne nacije’, rekao je Abbott. Procjenjuje se da se oko 60 Australaca bori na strani islamskih militanata u Iraku i Siriji, a da ih se 20 vratilo u Australiju. Prvi čovjek australske vlade je u tom kontekstu rekao da je na primjeru boraca koji su se vratili iz Afganistana viđeno da se ‘ne mijenjaju samo zato jer su se vratili kući’.
‘Ne možemo spriječiti da se oni koji su rođeni i odrasli u Australiji vrate kući jer su bili strani borci, koliko god njihovo ponašanje bilo inkompatibilno s našim vrijednostima’, kazao je Abbott i poručio svim Australcima koji se bore na strani terorista da će biti ‘uhićeni, procesuirani i zatvoreni na vrlo dugo vrijeme’. Jedino sigurno mjesto za njih, smatra australski premijer, je zatvor najvišeg stupnja sigurnosti.
Vojni analitičar potvrđuje Abbottova strahovanja
Da je situacija ozbiljna, potvrđuju nedavni događaji – u utorak je započelo bombardiranje Sirije, a prethodio je poziv Islamske države na napade u zemljama koje se bore protiv radikalnih islamista. Tko je prvi počeo, tko koga financira i kome odgovaraju ovi sukobi, tema je za drugi put.
‘Veliki problem s takvim borcima nastaje kad se vrate. U više navrata u zadnjih par desetaka godina, koliko je radikalni oružani islamizam prisutan na sceni, nakon ovakvih većih sukoba dio ljudi bi se vratio u zemlje iz kojih je porijeklom i vrlo rijetko su se uspjeli u potpunosti vratiti na mirnodopski način života. Posebno ako je borba u kojoj sudjeluju idejno jako različita od društva u koje se vrate i u kojem žive. Takva razlika u društvu, u svakodnevnici, jako jednostavno potakne dodatnu ogorčenost koja, kombinirana sa vojnim znanjima, terenskim iskustvom i traumama iz sukoba, obično dovede do pribjegavanja nasilju’, kaže vojni analitičar portala Obris.org, Igor Tabak.
Tabak kaže da se borci tada služe znanjem stečenim u sukobu, gdje se ljude poučava baratanjem eksplozivom, improviziranim eksplozivnim napravama…
‘Imali smo niz usamljenika, ideološki i vjerski motiviranih, koji su napadali aerodrome, javna mjesta, simbolička mjesta… Takav izbor ciljeva može u opasnost dovesti sve koji se tamo slučajno zateknu. U Australiji ima puno Hrvata. S jedne strane to je opasno, a s druge strane sve države koje su u tom jednom civilizacijskom krugu i koje su ustanovile da njihovih građana ima na tim prostorima, jako paze na njihove djelatnosti i povratak kući. I australska obavještajna zajednica, vjerujem, ima nešto za reći o tome’, zaključuje Tabak.
Ostaje samo vidjeti kako će Abbotove mjere izgledati u praksi. Odnosno, hoće li 23 milijuna Australaca, među kojima je i više od 200.000 Hrvata, patiti zbog 60 islamskih militanata i prekomjerne revnosti obavještajnih službi i represivnog aparata.
Datum objave: 23.09.2014.
