Njemački Frankfurter Allgemeine objavio priču o izgradnji LNG terminalu na Krku i koliko je Hrvatska u ovoj situaciji profitirala od tog projekta. U nastavku donosimo prijevod jednog dijela objavljenog sadržaja na hrvatskom jeziku.
U politici, ono što se smatra kratkovidnošću ili dalekovidnošću često nije pitanje vidne oštrine, već vremena. Hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je na vlasti od 2016. godine, i njegovi prethodnici dugo su kritizirani, napadani i ismijavani zbog plana izgradnje LNG terminala na otoku Krku, u blizini grada Omišlja. Postrojenje u kojem se ukapljeni plin ohlađen na minus 162 Celzijeva stupnja vraća u prethodno stanje i dovodi u mrežu. Kada se ukapi, plin zauzima samo jednu šestinu svog normalnog volumena. Od početka je bilo jasno da se cjelokupna godišnja potražnja Hrvatske može pokriti jednim ovakvim LNG terminalom. Ali otpor tome bio je širok i tvrdoglav.
Vladao veliki otpor ovoj ideji
Mirela Ahmetović, načelnica Općine Omišalj, borbu protiv projekta učinila je svojim zaštitnim znakom. Sve dok je gradonačelnica, iscrpit će sva pravna sredstva da zaustavi projekt, obećala je SDP-ova političarka. Domaći otpor na najvećem jadranskom otoku podržali su ekološki aktivisti iz cijele Hrvatske, stranka “Možemo”, razni stručnjaci za energetsko tržište i dijelovi Katoličke crkve.
Protiv projekta izjasnio se i kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup i bivši predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, ali i brojni mediji. Detaljno izvješće istraživačkog portala Balkan Insight u siječnju 2017. počelo je ovako: “Zaštitnici prirode i lokalno stanovništvo to osuđuju. Stručnjaci govore o bacanju novca poreznih obveznika.”
Zašto je onda Hrvatska gurala ovaj projekt pretvaranja popularne turističke destinacije u LNG čvorište? Možda je danas jasnije svima.
Autor: CroExpress Datum objave: 20.08.2022.
