Traže se stabla koja su postala dio šire zajednice, stabla ukorijenjena u život i rad ljudi.
Baka maslina simbol je ljubavi i čuva tajnu koju može dokučiti samo dječja mašta. Cedar je tu već više od stoljeća, ljekovit, uzvišen i vječan. Gorostasa je nedavno pogodio grom, ali i dalje je impresivan, a Lepa lipa ljepotica je koja broji 450 ljeta tek.
Lovrecove platane dva su zelena diva koja daju hlada vinskom podrumu još iz doba Zrinskih, a Najstarija Medulinka mudra je i vedra i najviše voli dječju ciku i smijeh. Julius Žirko već više od tri stoljeća šumori jednu posve posebnu priču o prošlosti u budućnosti, a Uskočka lipa svjedočila je vremenima kada su uskoci uz gusle pjevali o teškom životu u planini, junaštvu u bojevima s Turcima i svojim vilama-spasiteljicama.
Netko iz ove zelene svite, a tko će to biti svojim glasom možete odlučiti i vi, naslijedit će kroz mjesec dana Adama, zaljubljenog ginka iz Daruvara, jedno od najvećih i najstarijih stabala ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi, koje je Hrvatsku predstavljalo na prošlom izboru za Europsko stablo godine.
Glasanje traje do kraja listopada
Natjecanje za izbor Hrvatskog stabla 2020. počelo je s prvim danom listopada, a glasanje traje do kraja mjeseca. Pobjednik će biti proglašen 6. studenog 2020. i Hrvatsku će predstavljati na izboru za Europsko stablo 2021.
Nacionalni koordinator natjecanja za Hrvatsku je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, koja će pobjednika natjecanja u ime Republike Hrvatske kandidirati na finale natjecanja Europskog stabla 2021. godine, sastavljenog od pobjednika nacionalnih natjecanja. Europski pobjednik bit će proglašen na Svjetski dan šuma 21. ožujka 2021. u Bruxellesu.
Raniji hrvatski predstavnici
Natjecanje Stablo godine promiče stabla i njihove priče kao prirodne spomenike na isti način na koji UNESCO promiče svjetsku baštinu te naglašava važnost pružanja usluga stabla u ekosustavu. Fokus nije na ljepoti, veličini ili dobi pojedinog stabla, već je naglasak na priči o njemu i njegovoj povezanosti s ljudima i lokalnom zajednicom. Traže se stabla koja su postala dio šire zajednice, stabla ukorijenjena u život i rad ljudi.
U natjecanje, koje se održava od 2011. svake godine u pojedinim državama diljem Europe i promiče biološke raznolikosti i prirodna bogatstva diljem Europske unije, a inspirirano popularnim je festivalom Stabla godine koji se već godinama organizira u Češkoj, Hrvatska se uključila prije nekoliko godina.
Raniji hrvatski predstavnici na natjecanjima za Europsko stablo godine 2018. i 2019. bili su, podsjetimo, spomenik parkovne arhitekture – Platana na trgu u Trstenom (Platanus orientalis L.) i spomenik prirode – Gupčeva lipa (Tilia plathyphyllos Scop.), a Zaljubljeni ginko (Ginkgo biloba L.) iz Daruvara predstavljao je prošli put Hrvatsku na izboru za Europsko stablo.
Kad je riječ o flori, Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja pa ne čudi da i ove godine odabir među kandidatima za Hrvatsko stablo godine neće biti nimalo lak, a (na ovoj poveznici) smijete glasati samo za jednog od ovih ponuđenih kandidata:
BAKA MASLINA
U Kaštel Štafiliću raste Baka maslina, simbol mira i ljubavi koja više od 1500 godina svjedoči ratovima, migracijama, dolasku Hrvata i povijesti Kaštela. Na krošnji od 130 metara četvornih, šupljem i kvrgavom deblu, ovaj zaštićeni spomenik prirode daruje nam grane za suvenire, listove za čaj i plodove za ulje.
Inspiracija je umjetnicima, znanstvenicima, dom životinjskom svijetu. Otkud je došla? Možda su je donijeli stari Grci ili Rimljani, ili je samonikla. Čuva ona tu tajnu koju može dokučiti samo dječja mašta.
Predlagač je Društvo za očuvanje kulturne baštine Kaštela ”Bijaći’.
CEDAR U PERIVOJU MLADENACA
Rastući u Parku sv. Jakova od 1886. dionik je stoljetnog perivojnog naslijeđa Opatije i svjedok njenom razvoju kao klimatskog lječilišta i turističkog centra. No, cedar ne širi svoju zimzelen samo na bogatu prošlost grada, već i na osobnu povijest njegovih ljubitelja.
Tako su u blizini krošnje Cedra fotografirani brojni parovi vjenčani u crkvi svetog Jakova. Uspomene podsjećaju: stabla su zrcalo grada. Nalikuju zauvijek lijepa i zauvijek zelen, Opatija i cedar: ljekovit, uzvišen i vječan.
Predlagač je Primorsko-goranska županija u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode ”Priroda”, Gradom Opatija, Turističkom zajednicom grada Opatija i poduzećem Parkovi d.o.o.
IMPRESIVNI GOROSTAS
Cijelo vikend naselje koje je nastalo oko stabla cera zove se po njemu (Cer), pod njime je stara klijet sagrađena 1878. Nedavno ga je pogodio grom, ali i dalje je impresivan.
Predlagač je Nenad Pucević.
LEPA LIPA
U malom usnulom selu na Ćićariji u Istri, Slumu, uz malu crkvu smjestila se velika Lepa lipa. Oko ljepotice koja broji 450 ljeta poslije nedjeljne mise stariji su sjedili u hladu njene krošnje, a djeca se igrala, dok su muški igrali na karte u oštarijama. Uz nju se i trgovalo.
Šavrinke, žene iz slovenskog dijela Istre su mijenjale svoje proizvode s lokalnim proizvodima i nosile ih sve do Trsta, na glavi u velikim košarama podloženim vjenčićem od smokvina lišća.
Predlagač je Hrvoje Krivošić, Javna ustanova ”Park prirode Učka”.
LOVRECOVE PLATANE
Stotinama godina, povrh Svetog Urbana šumore Lovrecove platane. Visoko pod nebo dižu se dva moćna stabla i krošnje koje daju hlada vinskom podrumu još iz vremena velikaša Zrinski.
Dva zelena diva žive kao jedno stablo i putokaz su u krajobrazu, a prostor pod njima iznimno mjesto za kušanje pod vedrim nebom. Zelene vile Svetog Urbana i glazbene obitelji Lovrec decentan su i grafički dekor etiketa njihova eko vina koja danas putuju svim kontinentima svijeta.
Predlagač je Javna ustanova za zaštitu prirode ”Međimurska priroda”.
NAJSTARIJA MEDULINKA
Godine brzo prolaze, kaže nam. Sjeća se ljudi i njihovih imena i običaja poput Pusta i Majnice. Tu je uvijek bilo živo, imali smo tržnicu, ples. S osmijehom dodaje da voli na placi pogledati dobar film ili predstavu, zanjihati se na koncertu, zapjevati na ljetnoj fešti, ali i u vrijeme Adventa kada se posebno dotjera jer obožava društvo.
No najviše voli dječju ciku i smijeh, njima se i ubuduće veseli – priča nam mudra i vedra, danas najstarija naša sumještanka, Ladonja na medulinskoj placi.
Predlagač je Općina Medulin.
PROŠLOST U BUDUĆNOSTI – PRIČA O JULIUSU ŽIRKU
Spomenik prirode hrast lužnjak Quercus robur u Sisku zaštićen je 1998. Star više od 300 godina, visok 31 metar, opsega 446 centimetra i promjera krošnje 36 metara. Javna ustanova SMŽ kroz projekt ”Julius – FUTURA” uzgojila je klonove spomenika prirode.
Naime, uslijed jakog nevremena 2014. srušio se spomenik prirode, ali je 2015. posađen prvi klon na mjestu gdje je rastao Julius. Julius, a sada Žirko i dalje živi u Sisku. Mnogi više nisu s nama, nije ni Julius, ali sa Žirkom svi su oni utkani u njegovo tkanje novog života, budućih priča.
Predlagač je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko-moslavačke županije.
USKOČKA LIPA NA ŽUMBERKU
U srcu Parka prirode, na putu prema seocu Šobatovići, stoji impozantna Uskočka lipa. U vrijeme cvatnje, ovdje sve duboko bruji od mnoštva pčela. I tko bi mogao zamisliti rano ljeto bez mirisa lipe?
Unatoč šumi koja danas prijeti da je proguta, Uskočka je lipa kroz stoljeća bila mjesto žive seoske društvenosti i odmora od ljetne žege. Njezina bujna, nježno-mirisna krošnja, u kojoj trepere tisuće listova-srdaca, svjedočila je vremenima kad su na prostore žumberačkih visoravni došli uskoci i uz gusle pjevali o teškom životu u planini, junaštvu u bojevima s Turcima i svojim vilama-spasiteljicama.
Predlagač je Javna ustanova ”Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje”.
Autor: CroExpress Datum objave: 05.10.2020.
