Autor: CroExpress
Europa se desetljećima suočava s problemom starenja, a projekcije pokazuju da će populacija starijih od 65 godina do sredine ovog stoljeća doseći 150 milijuna, sa 101 milijuna na početku 2018, piše Večernji list.
Predviđa se da će se broj osoba starijih od 85 godina u EU povećati s 13,8 milijuna u 2018. na 31,8 milijuna do 2050., a broj stogodišnjaka porast će sa 106.000 u 2018. na više od pola milijuna do 2050. godine, objavio je Eurostat.
U Hrvatskoj već sada živi nešto manje od dvije tisuće stogodišnjaka, svaki peti građanin stariji je od 65 godina, a starijih od 85 godina je više od 80 tisuća, više nego što Zadar ima stanovnika.
Prema popisu iz 2001., Hrvatska je prije nepuna dva desetljeća imala upola manje 85-godišnjaka – oko 40 tisuća. Uz postojeći tempo povećanja životnog vijeka, za tri desetljeća broj 85-godišnjaka i starijih će se udvostručiti, a Hrvatska bi mogla postati drugi dom i za stariju populaciju ostalih članica EU, ako se o njima kod nas bude imao tko brinuti.
Hrvatska kao zemlja za umirovljenje
Eurostat napominje da je u Hrvatskoj na kraju prošle godine živjelo oko 16,5 tisuća državljana EU, a među njima su 5384 bila starija od 65 godina. Prve godine od ulaska u EU – 2014. – u Hrvatskoj je živjelo 2979 državljana EU starijih od 65 godina, od nešto manje od deset tisuća svih s putovnicom neke od država članica EU!
Hrvatska i Francuska jedine su prijavile povećanje broja doseljenih starih osoba, navodi Eurostat u najnovijoj publikaciji o starenju Europe i životu starije populacije. To bi moglo upućivati na to da su Francuska i Hrvatska popularna odmarališta za građane drugih država članica EU, navodi Eurostat čiji autori smatraju da je poticanje starijih da ostanu u što većem broju u radnoj snazi jedna od najvažnijih briga za kreatore vladinih politika, s obzirom na sve manji broj radnosposobnog stanovništva i sve više starijih i vrlo starih ljudi u društvu.
Hrvatska uglavnom kaska za drugima u svim politikama, pa i u prilagođavanju javnih usluga sve starijoj populaciji. Osobe starije od 55 godina sada čine trećinu stanovništva EU, a raspon ide od 36 posto u najstarijoj Italiji do 25 posto u najmlađoj Irskoj, koja privlači mlade sa svih strana svijeta. Očekuje se da će udio starijih od 55 godina u populaciji sredinom stoljeća dostići 40 posto, s time što će najbrže ostarjeti Portugal (47%), Italija, Bugarska, Litva i Hrvatska gdje će do sredine stoljeća 45 posto stanovništva biti starije od 55 godina. Kako je životni vijek žena dulji, u starijoj će populaciji dominirati žene.
Dožive li 65 godina, Hrvati mogu računati da će najdulje pet godina živjeti relativno zdravi
Do sredine stoljeća srednji životni vijek u Hrvatskoj popet će se na 52 godine, u 2018. je bila 44 godine. Dožive li 65 godina, Hrvati mogu računati da će najdulje pet godina živjeti relativno zdravi, dok će sve godine iznad 70. biti obilježene ozbiljnim zdravstvenim teškoćama i ograničenjima koja te teškoće donose. Danci ili Nijemci te dobi mogu računati na 12 godina zdravog života, a Norvežani na 15 godina.
Zdravstveno stanje ovisi o načinu i kvaliteti života, koji su bolji u bogatijim i osvještenijim nacijama koje puno polažu na kretanje, zdrav život, prehranu, radne uvjete i ostale faktore koji utječu na zdravlje. Istraživanja pokazuju da se stariji građani bogatijih zapadnih zemalja hrane kvalitetnije od generacije srednje dobi te gotovo svakodnevno jedu svježe voće i povrće, minimalno piju, ne puše i kreću se, za razliku od umirovljenika u istočnim zemljama koji žive s manje novca.
Datum objave: 24.10.2019.
