Autor: Branko Barbić

‘Kako sada stvari stoje, druge članice EU-a moći će Hrvatskoj vratiti azilante koji su u te zemlje stigle iz Hrvatske temeljem dublinskog sporazuma U slučaju da neka članica EU izbjeglice želi vratiti u Hrvatsku na temelju neregularnog ulaska na vanjskoj granici EU, a u okviru dublinskog sustava jer Hrvatska se smatra sigurnom zemljom za izbjeglice, ima funkcionalan sustav azila i može osigurati međunarodnu zaštitu osobama kojima je potrebna. Temeljem tog sporazuma Hrvatska neće moći vratiti azilante Srbiji i Grčkoj iako Hrvatska sa Srbijom ima sporazum o predaji i prihvatu osoba.

Obje države obvezale su se na zahtjev druge prihvatiti na svoj teritorij državljanina treće države ili osobu bez državljanstva zatečenu u neregularnom prelasku granice ili boravku ako je utvrđeno ili se osnovano pretpostavlja da je osoba u zemlju ušla izravno s teritorija te druge države. Kod takvih sporazuma pitanje je postoji li u drugoj zemlji pristup učinkovitom sustavu azila, što se ne može tvrditi za sustav azila u Srbiji. Stoga vraćanje izbjeglica u Srbiju ne bi bilo u skladu s međunarodnim i europskim pravnim standardima. Slična je situacija i s vraćanjem izbjeglica u Grčku.“ ( Goranka Lalić Novak, , ‘Migranti se nama smiju vraćati, ali Srbiji i Grčkoj ne’ (Večernji list, 24.9.2015.)


Ukratko, netko se već pobrinuo progurati kroz Hrvatski sabor politike i zakone kako bi se Hrvatsku smatralo sigurnom zemljom za izbjeglice s funkcionalnim sustavom azila, a jer Srbija nema učinkovit sustav azila, azilante koji budu pristigli iz Srbije, Hrvatska će morati zadržati.

A netko drugi se pobrinuo da tobože radi zadovoljavanja uvjeta za ulazak u EU, u Ustav i zakone unese i odredbe koje od Hrvatske nitko iz EU nije zatražio. To je naknadno priznao Arsen Bauk u raspravi o Konačnom prijedlogu Zakona o prebivalištu a i Jadranka Kosor za čijeg je vladanja SDP-ova koalicija ucjenom iznudila da 11. izborna jedinica može izabrati tek 3 zastupnika u Hrvatski sabor.

Rasprava u Hrvatskom saboru o Konačnom prijedlogu Zakona o dopunama Zakona o registru birača, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, 21.9.2015. otkrila je da vladajuća koalicija nema u planu promijeniti svoju negativnu politiku prema iseljenicima i Hrvatima u susjednim zemljama. Arsen Bauk, ministar uprave bio je jasan: i dalje će biračko tijelo 11. Izborne jedinice moći izabrati samo tri zastupnika. To biračko tijelo, prema podacima ministra Bauka se enormno povećalo.

‘Dakle nije 300.000, 742.770 je birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj, znači 742.770 na dan 10. rujna je birača koji imaju pravo glasati u 11. izbornoj jedinici. (…) to je upravo ta razlika, dakle negdje oko 300.000 više nego što je bilo za izbore 2011. godine i to su birači koji su bili u registru birača u Republici Hrvatskoj koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj’.

To biračko tijelo postalo je političarima SDP-ove koalicije potpuno zanemarivo. To biračko tijelo postalo je toga svjesno, što se očitovalo u maloj izlaznosti na izbore. I kad bi se omogućilo glasovanje dopisnim i elektroničnim načinom, to biračko tijelo bi i dalje ostalo beznačajno.
Vladajuća koalicija na to biračko tijelo uopće ne računa. Odbila je i dogovore s višegradskom skupinom zemalja (Poljska, Mađarska, Slovačka i Češka) o politici prema ilegalnim imigrantima. Zauzvrat očekuje pomoć u izbornoj kampanji od europskih ljevičara. Računaju da će predizborna kampanja biti kratka. 
Suosjećanje naroda s izbjeglicama moglo bi potrajati dok traje kampanja a kad se poslije izbora narod bude suočio sa stvarnošću, neće više moći ništa promijeniti.

Datum objave: 01.10.2015.