ISTINA O NJEMAČKOJ ‘SOCIJALI’: možete li doista nakon 6 mjeseci živjeti na grbači radnika?

Autor: Stjepan Bingula

Danas ujutro otvorim internet pretražnik i sve hrvatske novinske kuće pišu o presudi njemačkog Saveznog socijalnog suda, kojom se presuđuje da svi EU građani koji žive duže od 6 mjeseci u Njemačkoj imaju pravo na socijalnu pomoć. Vijest se počela širiti kao kuga. Na Facebooku su počela pitanja: kako, kuda, koliko, da li imam pravo, počeli su se označavati prijatelji, naravno da im se da do znanja da u Njemačkoj ima novaca i lijepog života bez rada. Koliko mogu vidjeti, velik je broj ljudi u Hrvatskoj koji samo čekaju takve vijesti (svaka čast većini).

Bilo je tu komentara – samo da izdržiš šest mjeseci i eto ti lagodnog života. Hrvatski portali iz Frankfurter Allgemeine Zeitunga prenose riječi jednog komentatora (koji je o presudi govorio u negativnom kontekstu) – ‘tko pola godine izdrži, osiguran je za čitav život. Traži li useljenik zaista posao, više uopće nije važno.’

Sada da malo pojasnim stvari onima koji su se nadali lagodnom životu, koji su mislili živjeti na tuđoj grbači, koji su mislili iskorištavati dobro socijalno uređenu zemlju, koji su mislili živjeti na račun radnog staleža, kojem i ja pripadam, koji u socijalnu kasu uplaćujem već 35 godina, a nisam još ni centa izvukao iz te kase. Svakoga koji će s tom namjerom doći u Njemačku prezirat ću, pokušati mu bacati kamenje pred noge, jer takve i ja financiram. A pogotovo one koji će mi opet reći kada im se ponudi posao: ‘neka ti mama radi za 1300€’ (što sam, nažalost, doživio). 
Vrste socijalne pomoći

U Njemačkoj postoje dva sistema socijalne pomoći: klasični i Hartz 4. Klasičnu socijalnu pomoć financiraju komune, općine i gradovi, a Hartz 4 financira država. Hartz 4 je osmišljen zato da bude pregledniji i pomoć transparentnija, za sve ista. Trenutno za samca iznosi 399€ mjesečno, a od 1.1.2016. će biti 404€. Za bračni par je pomoć trenutno 360€ po osobi, a od početka godine se povisuje po 5€. Za dijete se dobije, zavisi od starosti, od 270 do 310€ mjesečno. K tom iznosu dodaje se još trošak stana i grijanja. Dječji doplatak se uračunava u pomoć, sva primanja u kućanstvu idu u isti koš, makar vam dijete za 50€ mjesečno raznosilo novine, sve ide u prihod. A sada dolazi prvi ‘ALI’.

24 sata ste pod kontrolom.

Morate priložiti, svaki puta kada to od vas zatraže, bankovne izvode. Prikazati račune, gdje ste novac potrošili. Ne smijete imati nikakvog luksuza. Skup mobitel, skup, bijesan auto (jaoooo, što će reći susjedi?) Ne smijete dizati novac u Hrvatskoj na bankomatu, jer će na izvodu vidjeti da ste išli u inozemstvo, a oni vam plaćaju pomoć za život.

Evo i drugog ‘ALI’.

Na ovaj tip pomoći (Hartz IV) imate pravo tek nakon pet godina boravka u Njemačkoj. 
Što je s drugim tipom pomoći, klasičnom ‘socijalom’?

Svi oni koji su došli s namjerom da dobiju socijalnu pomoć, znači da izdrže 6 mjeseci pa istu zatraže, podliježu klasičnoj socijalnoj pomoći koju isplaćuju komune, općine i gradovi. Koliko je svima poznato (ili nije?), njemačke općine i gradovi su prezaduženi već godinama, a pogotovo sada kada su došle izbjeglice. Blagajne su prazne i nemaju otkuda plaćati dodatne socijalne pomoći za ‘poštenjačine’ koji dolaze samo s tom namjerom. Moraju financirati izbjeglice, stare i nemoćne koji ne mogu raditi i sada bi morali i nove doseljenike koji žele lijep život, puno novca, a po mogućnosti, bez rada. E, neće ići. Izbjeglice ne mogu poslati doma jer su izbjeglice, stare ne mogu poslati u grob jer još žive. Mislim da ste shvatili što MOGU uraditi.

Novine pišu jedno, a stvarnost je druga. Općine odlučuju visinu i nužnost socijalne pomoći, a jedna od tih pomoći je da vam plate kartu. I to jednosmjernu, pravac vaše domovine. Nisu Nijemci ludi kako ih neki smatraju. Inteligentniji su od onih Balkanaca koji misle da im mogu nametnut svoj mentalitet. 
Pokrajinski sudovi donose drugačije odluke

Da je tome tako, dokazuju i presude različite od one o kojoj su se raspisali njemački i hrvatski mediji. Primjerice, socijalni sudovi pokrajina Niedersachsen i Bremen donijeli su drugačije odluke od Saveznog socijalnog suda, što je navedeno u članku u FAZ-u. Dakle, pokrajine same odlučuju kako će i koliko platiti socijalnu pomoć. Žao mi je što sam nekima srušio cilj lagodnog života na tuđoj grbači.

Zato, predlažem svim uhljebima koji su već spakirali kofere (i spremili se na put da prežive nekako onih šest mjeseci pa da onda nastave lijep i lagodan život), da te iste kofere opet raspakiraju i ostanu tamo gdje jesu. Ili, kako su već koferi spakirani, da krenu put obećane zemlje i neka se potrude na pošten način zaraditi za sebe i svoju obitelj. 

Datum objave: 07.12.2015.