Autor: Gojko Borić
Rezultati parlamentarnih izbora u Hrvatskoj prije mjesec i pol dana nisu bili jednoznačni; dvije velike koalicije dobile su po prilici isti broj mandata, skupina zvana Most igrala je ulogu nemirnog jezičca na vagi, ostale stranke bile su, da se ne uvrijede, sitniš. Treba ostati zapamćeno da je Most ucjenjivao oba velika bloka iako je morao znati da se ideološki i politički nalazi bliže ‘Domoljubnoj koaliciji’.
Mostovci su se prsili kao nekakva ‘moralna vertikala’ u ne baš čistom hrvatskom političkom životu, ali to nisu bili i nisu mogli biti. Na kraju su se odlučili za ‘domoljupce’ izazvavši pretjerani bijes koalicije ‘Hrvatska raste’, koja dosad nije pokazala da je dostojanstvena gubitnica. Njezin čelnik, premijer na odlasku Zoran Milanović, cijelo je vrijeme osjetljivog prijelaznog razdobolja svoje tehničke vlade psovao protivnike najgorim uličarskim jezikom, rekavši na kraju da se Most priklonio koaliciji kriminala i proustaštva, precizirajući prvu uvredu da su neki članovi HDZ-a pod optužbom, ali to ne znači da će biti osuđeni. Ima takovih i u SDP-u. A ono o proustaštvu vjerojatno se odnosilo na Hrvatsku čistu stranku prava u ‘Domoljubnoj koaliciji’ koja gaji stanovitu sentimentalnost spram ustaštva. No jedno i drugo ‘skretanje’ nije tako veliko opterećenje da bi se moglo smatrati štetnim za budući rad nove vlade.
‘Domoljubna koalicija’ i Most vrlo brzo su se sporazumjeli o mandataru u osobi hrvatsko-kanadskog gospodarstvenika svjetske reputacije Tomislava Oreškovića. To je bila izrazita želja Mosta cijelo vrijeme predizborne kampanje i koalicijskih pregovora. Za hrvatske prilike takvo rješenje predstavlja novitet, a rijetkost je i u zemljama Europske Unije. Posljednji takav premijer bio je Talijan Marijo Monti koji je propao sa svojom strankom na idućim izborima. Takva se rješenja prakticiraju u gospodarski izrazito kriznim vremenima i nisu dugotrajna.
Treba pričekati pa vidjeti koga će Orešković dovesti u svoju vladu, koliko će biti neovisan od Tomislava Karamarka i Bože Petrova koji će mu kao dopredsjednici vlade stajati na bokovima kao ‘anđeli čuvari’, i kako će surađivati s prilično nemirnim savezom ‘domoljubaca’ i mostovaca, jer potonji već upozoravaju, ili još točnije prijete, da njihov program mora biti ostvaren, a ako ne, kako su doslovno rekli ‘dižu ruke od svega’. To nije dobar početak za rad ove koalicije čiju definiciju kao takovu Most ne želi prihvatiti, i to bez objašnjenja. U prirodi je svake koalicije da se mora sporazumijevati, tako da na kraju ispadnu kompromisi, a ne samo zahtjevi jedne strane. Zna se da juniorski partneri u koalicijama često dobivaju više nego što ‘zaslužuju’, ali ne smiju natezati konpac tako snažno u svoju korist da seniorski partner također ‘digne ruke od svega’, i onda evo novih izbora koji svakako ne bi bili povoljni za Most jer javnost ih pamti po brzom mijenjanju mišljenja i partnera, a to se u Hrvatskoj ne nagrađuje na izborima.
Je li Tomislav Orešković dobar izbor uskoro će se vidjeti po njegovoj snazi i upornosti da pronađe vrsne ministre, svakako ekipu sastavljenu od stručnjaka i političara, i skupa s njima skroji plan Vlade o ozdravljenju hrvatskoga gospodarstva. No budući premijer ne smije ostati na tome. Hrvatskoj je neophodno potreban novi Izborni zakon u kojemu bi bile izbrisane dvije izborne jedinice, one za nacionalne manjine i tzv. dijasporu, jer se u njima ‘biraju’ zastupnici bez obzira koliko iza njih ima glasova, to je nešto što je postojalo u Hrvatskom Saboru za vrijeme Austro-Ugarske kad su tzv. virilisti, to jest predstavnici plemstva i klera, ulazili u Sabor automatski ne podliježući volji birača. Takve feudalne odredbe ne postoje ni u jednoj modernoj demokratskoj državi.
U Mađarskoj predstavnici manjina sjede u parlamentu, ali nemaju pravo glasa. U ostalim zemljama EU-a nema ni toga. Također bi se moralo uvesti dopisno glasovanje za sve hrvatske građane bez obzira gdje žive, što bi dobro došlo Hrvatima u dijaspori, ali ne i samo njima. Primjerice, na posljednjim izborima za njemački Bundestag oko 25 posto birača koristio se dopisnim glasovanjem.
Datum objave: 29.12.2015.
