Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić gostovao je u programu Hit radija, gdje je govorio o novim mjerama Ministarstva, demografskim trendovima u Hrvatskoj te povratku hrvatskih iseljenika.
Ministarstvo je prije dva dana objavilo dva javna poziva za vrtiće i igrališta. Prvi poziv, vrijedan 6 milijuna eura, namijenjen je podizanju kvalitete i kapaciteta dječjih vrtića, kako javnih tako i privatnih, uključujući vjerske.
‘Cilj nam je omogućiti roditeljima u manjim sredinama, poput Sinja i Cetinske krajine, lakšu organizaciju svakodnevice i bolju ravnotežu između poslovnog i obiteljskog života. Ovim mjerama želimo da vrtići postanu mjesta koja djeci pružaju više mogućnosti’, kazao je ministar Šipić.
Od ukupnog iznosa, 4 milijuna eura predviđeno je za javne vrtiće, a 2 milijuna za privatne. Najniži iznos potpore po projektu iznosi 10.000 eura, a najviši 50.000 eura. Drugi poziv, vrijedan 10 milijuna eura, fokusiran je na izgradnju i obnovu dječjih igrališta. Ministar je naglasio da je cilj stvaranje prostora za igru i socijalizaciju djece te poticanje zdravog načina života.
‘Želimo osigurati da djeca imaju više sadržaja na otvorenom, da se potiče njihova socijalizacija, ali i da lokalne zajednice postanu privlačnije za mlade obitelji i povratnike. Projekti se mogu prijaviti do 7. travnja 2026., a namijenjeni su svim jedinicama lokalne samouprave.’
Ministar se osvrnuo i na demografske projekcije Hrvatske, koje nisu optimistične.
‘Svjesni smo projekcija koje govore da bi Hrvatska do 2050. godine mogla izgubiti oko 17 posto stanovništva, uz smanjenje radne snage od 20 do 25 posto. Te brojke ne ignoriramo i ne skrivamo, one nam i jesu znak za uzbunu. Napokon je država postala svjesna da je ovo prioritet.’
Unatoč izazovima, podaci za 2025. donose neke ohrabrujuće vijesti. Broj novorođene djece porastao je u odnosu na 2024. godinu. Čeka se konačna potvrda DZS za brojku od 527 više rođene djece.
‘Zaustavljanje dugogodišnjeg pada broja rođenih važna je prekretnica. Nije razlog za euforiju, ali govori o pozitivnom signalu. To je nešto što nas može ohrabriti da nastavimo s mjerama koje podupiru obitelji, no svjesni smo da je pred nama dug put. Ključno pitanje sada nije samo roditi djecu, nego osigurati da te obitelji ostanu u Hrvatskoj i da ta djeca ovdje krenu u školu. Svijet se danas mijenja brže nego ikad i povratak na stare modele nije realan cilj.’
Povratak hrvatskih iseljenika također bilježi porast. Neslužbeni podaci pokazuju da se u 2025. u Hrvatsku vratilo između 15 i 20 tisuća naših ljudi.
‘To je jako dobra vijest za Hrvatsku. Većina njih je radno aktivna i u reproduktivnoj dobi, što može imati dodatni pozitivan učinak i na broj rođenih, ali i na rast gospodarstva. Povratak se ne događa samo u velike gradove – jača trend povratka u manje sredine i na selo, što podiže kvalitetu života i osigurava ravnomjerniji razvoj.’
Postoji niz mjera koje našim povratnicima i useljenicima olakšavaju povratak u Domovinu. Radi se o konkretnim mjerama kao što su porezna olakšica, subvencija za samozapošljavanje te mogućnost stambenog zbrinjavanja. Ministar je najavio i novi Zakon o demografskoj obnovi i novi Zakon o dječjem doplatku.
‘Mi smo spremni za nove izazove i prijedloge. Razradili smo nekoliko modela, a ovaj trenutni, od 30 do 60 eura u 5 razreda, želimo razraditi. Naša djeca nisu socijalna kategorija nego ulaganje u našu budućnost. Zato predlažemo nove mjere. Znamo da bi to državu koštalo znatno više, ali ćemo ustrajati.’
Na međunarodnoj razini, Šipić je istaknuo hrvatske mjere u Europskom parlamentu, naglasivši da je demografija proces dugog trajanja.
‘Hrvatska provodi jedinstvene mjere u EU, od punih rodiljnih i roditeljskih naknada do modela 6+6, uz jasnu poruku da je demografija maraton, a ne sprint. Demografija mora postati prioritet svih prioriteta, i u Hrvatskoj i na razini EU.’
Ovim mjerama, od javnih poziva za vrtiće i igrališta do zakonskih inicijativa i međunarodne suradnje, Ministarstvo demografije i useljeništva nastoji stvoriti dugoročnu strategiju koja potiče rast nataliteta, povratak iseljenika i ravnomjerniji razvoj svih dijelova Hrvatske.
Autor: CroExpress, Ministarstvo demografije i useljeništva Datum objave: 09.03.2026.
