Autor: Z.S.

Od ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. do 2019. godine, 2,5% cjelokupnog stanovništva Hrvatske moglo bi preseliti u Njemačku. Prognoza je to znanstvenica Hermine Vidovic i Isilda Mara u njihovom radu ‘Free movement of workers, transitional arrangements and potential mobility from Croatia’ iz ožujka ove godine.

Znanstvenice navode da je Hrvatska u vrhu zemalja s najvećim postotkom radno sposobnog stanovništva koje živi u drugim zemljama EU. To pripisuju ‘staroj migraciji’ jer je i postotak onih koji su otišli prije više od 10 godina najviši u EU. Zanimljiv je podatak da je nezaposlenost iseljenih hrvatskih radnika najniža od svih mobilnih građana EU (6,3%).

Vidovic i Mara pokušale su predvidjeti tri scenarija iseljavanja Hrvata do 2019. godine. Prvi, za koji su pretpostavile da će svih 13 zemalja EU, koje su uvele ograničenja za hrvatske radnike, ista i zadržati. Drugi scenarij pretpostavlja ukidanje svih ograničenja, a treći – ‘najgori’ slučaj, je najviši mogući broj Hrvata koji bi otišao ako se ograničenja uklone.

Važno je napomenuti da nijedan od ovih scenarija nije u potpunosti precizan. Niti će sve zemlje ograničenja zadržati, niti će ih sve maknuti. No, kako ih je danas ukinula Njemačka u koju odlazi najviše Hrvata, drugi i treći scenarij mnogo su bliži stvarnosti.

Vidovic i Mara tako predviđaju da bi do 2019. u zemljama EU moglo živjeti 552.000 hrvatskih državljana, što je 217.000 više nego 2013. godine. Polovica od tog broja otišla bi u Njemačku, četvrtina u Austriju, a desetina u Italiju.

Tako bi između 2013. i 2019., između 0,9% i 1,1% cjelokupnog stanovništva Hrvatske preselilo u Austriju, a između 2,1% i 2,5% u Njemačku, zaključuju znanstvenice. 

Datum objave: 17.06.2015.