Autor: Z.S./Hina/alka.hr
Nakon natjecanja u Bari u petak i Čoji u subotu, u nedjelju, 9. kolovoza održat će se ovogodišnja jubilarna 300. Sinjska alka – hrvatska viteška igra kojom se slavi pobjeda nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. Ovo su činjenice koje morate znati o Sinjskoj alci.
#1 700 Hrvata protiv 60.000 Turaka
Na taj je dan 700 hrvatskih branitelja iz Sinja odbilo navalu turskog zapovjednika Mehmed-paše Čelića čija je vojska brojala 60.000 vojnika.U puku Cetinske krajine još živi predaja kako je Čudotvorna Gospa Sinjska otjerala Osmanlije, a Sinjani su kao vječni zavjet odanosti i poštovanja utemeljili vitešku igru Alku oživljavajući tako svake godine prve nedjelje u kolovozu svoju slavnu pobjedu. Alka se održava svake godine u nedjelju u prvoj trećini mjeseca kolovoza u Sinju. Dva dana prije Alke održava se generalna proba (tzv. Bara), a uoči samog natjecanja druga generalna proba (tzv. Čoja).
#2 Alka je spomenik kulture najviše kategorije
U znak priznanja za poticanje domoljublja i očuvanje povijesnih, kulturnih, etnografskih i drugih vrijednosti, Sinjska alka je po međunarodnim mjerilima proglašena pokretnim spomenikom kulture najviše kategorije 1979., a 15. studenog 2010. upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.
#3 Najstariji pisani spomen o Sinjskoj alci potječe iz 1784.
Riječ je o sonetu i odi koje je na talijanskom jeziku ispjevao splitski liječnik i glazbenik Julije Bajamonti. Najstariji pak službeni spis jest pismo što ga je 10. veljače 1798. grof Rajmund Thurn, prvi austrijski povjerenik za novozaposjednute krajeve, iz Zadra poslao tadašnjem zapovjedniku Sinja, Jakovu Grabovcu. Thurn pismom obavještava da je Dvorska komisija potpuno odobrila da se u Sinjskoj krajini i dalje održava Alka, na posljednji dan karnevala, kako je do tada bilo uobičajeno. Iz iste godine potječe i dokument o Alki što je, u čast baruna Corneo-Steffanea, drugoga opunomoćenog austrijskog povjerenika za Istru, Dalmaciju i Albaniju, održana 14. svibnja, kojom ju je prilikom, u svečanome govoru, nazvao ‘brillante spettacolo’ (blistavi prizor).
#4 Od 1818. slavodobitniku se iz Beča dostavljala novčana nagrada
Na putu po Dalmaciji, Sinj je 1818. posjetio car i kralj Franjo I. te su mu mještani priredili svečanu Alku. Slavodobitnika je vladar nagradio briljantnim prstenom vrijednim 800 forinta, a Društvo carskom zastavom. Od tada se svake godine slavodobitniku iz Beča dostavljalo 100 forinta nagrade.
#5 Trčala se i izvan Sinja
Povijest svjedoči i kako se Alka trčala tri puta izvan Sinja i to 1832. u Splitu, 1922. u Beogradu i 1946. u Zagrebu. Dana 1. ožujka 1832. godine povodom puštanja iz zatvora jednog Sinjanina održala se Alka u Splitu. Slavodobitnik je postao alkar Grgur Lovrić, pok. Mate. Iste godine Alka se održala u čast tadašnjeg austrijskog namjesnika u Dalmaciji generala Vettera Vjenceslava von Lilienberga.
Godine 1922. Alka se održala u Beogradu povodom vjenčanja kralja Srba, Hrvata i Slovenaca Aleksandra Karađorđevića I. s rumunjskom princezom Marijom. Slavodobitnik je postao alkar Jozo Tomašević.Dana 12. svibnja 1946. Alka se održala u Zagrebu povodom III. kongresa USOJ-a. Slavodobitnik je postao alkar Bruno Vuletić.
#6 Odore sudionika Alke
Svaki alkar oblači starinsku vitešku odoru u najljepšem sjaju koja se sastoji od čojane dolame i gaća (hlača), svilenog pasa, izvezene ječerme i košulje s majitama. Na glavi mu je kalpak od kunovine ukrašen čelenkom, bijelom perjanicom od ždralova perja, o bedrima mu visi britka sablja, u ruci koplje ubojito, a na nogama crne kožne čizme s mamuzama.
Alkarski konji opremljeni su srebrnim i zlatnim pusatima, oglavićem s pločom i kitama, te ukrašenim uzdama. Sedlo je prekriveno abajom od čoje ukrašene vezivom, vrpcama, kićankama i srebrnim ukrasima.
Momci su obučeni u starinsku narodnu nošnju. Kumparan je optočen crvenom vrpcom od svile, ječerma je ukrašena srebrnim tokama. Modre suknene gaće (hlače), bijeli krožet (prsluk) i bijela košulja dijelovi su odjeće alkarskih momaka, a na glavi im je ‘saruk ahmedijom’, zamotana crvena kapa ukrašena kitama, a za sam saruk zadjenuta kitica cvijeća. Oko pasa im je crveni strukani pojas i kožna pripašnjača, srebrni pregač za streljivo. U pripašnjaču je zadjenut dugi handžar ili jatagan te dvije kubure. U ruci puška kremenjača naslonjena na lijevo rame. Na nogama lagani opanci, a u njima vezeni terluci.
Alkarski momak s puškom kremenjačom na lijevom ramenu, a na glavi zapeškirena crvena kapa urešena kitama (foto: PJL/Wikimedia)
Bubnjari, trubači, namještač alke i njegov pomoćnik, obučeni su u jednostavniju narodnu nošnju s crvenom kapom urešenom kitama.
Članovi časnog suda obučeni su u svečana tamnopalva odijela s plavom vrpcom na prsima.
#7 Sudjelovati može najviše 17 alkara
Alka je pojedinačno viteško nadmetanje u kojem može sudjelovati najmanje 11 i najviše 17 alkara, a slavodobitnik je onaj koji u tri utrke gađanjem u alku prikupi najviše punata, odnosno bodova. Alkar, jahač na konju, u punom trku mora proći trkalištem dužine 160 m (tolerira se vrijeme do 12 sekundi) te pokušava kopljem pogoditi središte alke, koja je postavljena na visinu od 3,32 metra.
#8 Alajčauš je zapovjednik alkara-kopljanika
Alajčauš je zapovjednik alkara kopljanika, zamjenjuje alkarskog vojvodu u svim poslovima oko pripreme Alke i pomaže mu u izboru alkara. Alajčauš je odgovoran za održavanje prova. Osobno rukovodi trkama za vrijeme prova i Alke. Odgovoran je za ponašanje alkara. Dužan je provjeriti je li svaki alkar ispravno odjeven i opremljen za sudjelovanje u Alki. Za vrijeme prova i Alke alajčauš može alkarima izreći društvenu mjeru opomene te udaljiti alkare s prova do konačne vojvodine odluke. Alajčauš ima zamjenika koji mu pomaže u svim navedenim poslovima.
Alkarski alajčauš (foto: alka.hr)
#9 Alka ima svoj časni sud
Članovi suda moraju dobro poznavati alkarsku tradiciju, starinske običaje, prošlost Sinja i Cetinske krajine, Statut i Pravila Alke te uživati ugled među članovima Društva u cijeloj Krajini. Kandidata za predsjednika Časnog suda predlažu alkari i alkarski momci. Predsjednik Časnog suda mora biti iz reda starih alkarskih kopljanika. Najmanje dva člana Časnog suda moraju imati prebivalište na području Cetinske krajine. Časni sud na Bari, Čoji i Alci prati alkarsko natjecanje, ocjenjuje držanje alkara i trku konja, brine se da se natjecanje i cijela svečanost održava prema odredbama Statuta, Pravila o Alci i starim običajim
#10 Arambaša je zapovjednik alkarskih momaka
Arambaša je zapovjednik čete alkarskih momaka. Pomaže alkarskom vojvodi u izboru momaka. Odgovoran je za održavanje prova, za nastup u povorci i za ponašanje momaka. Dužan je provjeriti je li svaki momak ispravno odjeven i opremljen za sudjelovanje u Alci. Za vrijeme prova i Alke arambaša može momcima izreći društvenu mjeru opomene. Arambaša ima zamjenika koji mu pomaže u obavljanju dužnosti.
#11 Alkaru s konja ne smije pasti nijedan komad opreme
Cilj igre je skupiti što više bodova u tri pokušaja. Za vrijeme trka alkara na konju do alke, na konju i alkaru se nalazi sva oprema i niti jedan komad opreme ne smije otpasti. Ako se to ipak dogodi, a sam alkar to ne primijeti, uz dozvolu alkarskog vojvode može (a i ne mora) dobiti ponovno pravo trkati trku. Ako alkar primijeti da mu je otpao dio opreme dužan je protrkati trkalištem bez gađanja alke, to jest sa ‘spuštenim kopljem’. Pogodak u mali srednji kolut – ‘u sridu’ donosi tri punta, u gornji pregradak dva punta, a pogodak u jedan od dvaju donjih pregradaka po jedan punat. Ako dva ili više alkara nakon treće utrke imaju isti broj punata, izvodi se pripetavanje, to jest doigravanje.
#12 Alkarsko koplje dugo je tri metra
Alkarsko koplje je od drveta. Dugačko je 290 do 300 centimetara, promjer 32,9 milimetara, a na njegovu vrhu je željezni šiljak dug 30 centimetara. Nešto ispod polovice dužine koplja nalazi se jabuka, nepomičan drveni obruč koji štiti ruku od udarca alke. Na dnu koplja nalazi se bat, zadebljanje u koje se stavlja olovo zbog uravnoteženosti koplja prilikom gađanja. Koplje je obojeno sivom bojom.
#13 Limena glazba i pucanj iz topa za svaku ‘sridu’
Svaki pogodak ‘u sridu’ uz samog alkara koji je pogodio slavi i cjelokupno gledateljstvo, jer smisao samog nadmetanja nije samo pobijediti ostale takmace, već zbog same težine zadatka, pogoditi što veći broj ‘srida’ uopće, što iziskuje veliku vještinu i umijeće alkara u rukovanju kopljem, upravljanju konjem i oštrom oku. Svaki pogodak ‘u sridu’ slavi se oglašavanjem limene glazbe, te pucnjima iz ‘mačkula’ – starinskog topa.
#14 Rekorder dosad pobijedio 12 puta
Alkar s najviše osvojenih bodova postaje slavodobitnik. Slavodobitnik Alke je bogato nagrađen, a Sinjani i narod Cetinske krajine, do Alke iduće godine, slave ga kao svojeg najboljeg junaka i viteza. Tako se do završetka ovogodišnje Alke kao najbolji junak i vitez slavi Denis Gugić koji je slavodobitnik Alke bio, prošle 2014. Alku je do sada najviše puta dobio Nikola Cerinić (slavodobitnik dvanaest puta), slijede ga Nikola Jelinčić (slavodobitnik osam puta), te Jozo Boko, Janko Kelava, Anđelko Vučković i Ognjen Preost, koji su po pet puta bili slavodobitnici Sinjske alke.
Alka s najviše punata dobivena je 1932. godine, pobijedio je alkar Nikola Jelinčić sa 16 punata nakon 5 pripetavanja s alkarom Lucijanom Lovrićem . Alka s najmanjim brojem punata dobivena je 1979. godine, pobijedio je alkar Dušan Dinarina sa 5 punata.
#15 Sinj ove godine dobiva Muzej alke
Sinj će ove godine kada obilježava jubilarnu 300. Alku biti bogatiji za Muzej alke koji će, kao glavni sadržaj Alkarskih dvora, u dvorima biti i smješten. Posebna atrakcija u postavu Muzeja bit će dio alkarske povorke izložen u prirodnoj veličini. U zasebnom dijelu bit će postavljena rekonstrukcija bitke pod Sinjem iz 1715. gdje će posjetitelji u multimedijalnom okruženju moći doživjeti slavnu bitku. Odluka o osnivanju Muzeja alke donesena je na izvanrednoj Skupštini Viteškoga alkarskog društva (VAD) Sinj održanoj 30. lipnja 2012. u Alkarskim dvorima. Cjelokupni radovi gradnje Muzeja alke stajali su oko 25 milijuna kuna, polovicu tih troškova financirala je hrvatska Vlada, a preostali dio Splitsko-dalmatinska županija, grad Sinj i VAD.
Datum objave: 07.08.2015.
