Autor: Željko Batarilo
Svi smo svjedoci velikog iseljavanja Hrvata koji se ne pamti još od kraja šezdesetih godina prošlog stojeća. Posebno je zabrinjavajuća slika odlaska mladih. Europska unija i otvorene granice te nemogućnost daljnjega školovanja i pronalaska posla, prinukala je mnoge mlade da krenu studirati vani.
– Nakon što sam poslije diplome tri godine bila bez posla u Hrvatskoj, a za poslijediplomski studij nisam imala novaca, a niti ikakve stipendije iako sam bila ponajbolji student, odlučila sam doći u Beč i upisati doktorski studij. Oduševljena sam kako je to ovdje dosta pojednostavljeno, mentora sam pronašla vrlo brzo, upisala se bez nekih posebnih poteškoća i plaćanja. Kud i kamo više sreće da sam došla i prije, a nakon završetka uopće se ne mislim vratiti u Hrvatsku – kaže nam jedna Zagrepčanka čiji primjer prate 40 studenata koji su ove akademske godine došli iz Hrvatske u Beč na doktorski studij.
IMA NAS KOLIKO NAS IMA
U Austriji je više od 150 000 Hrvata iako službena statistika kaže kako nas je tek 67 000. No, najmjerodavniji su podatci Hrvatskih katoličkih misija pa tako ona u Beču bilježi oko 47 000. Problem je što austrijska statistika ne računa hrvatsko podrijetlo već isključivo državljanstvo. Po njima više od 90 000 dolazi iz BiH, ali ne razdvaja ih jesu li oni Hrvati, Srbi ili Bošnjaci. Inače, trenutačno je najviše ‘migranata’ iz Njemačke, čak 170 000 tisuća, ali oni se s obzirom na znanje jezika i kulturološku i povijesnu pozadinu uopće ne osjećaju kao migranti. Po statistici, Turaka i Srba je u Austriji približan broj (117 000) ali je svakako Srba više s obzirom da statistika i ovdje ne ubraja tzv. bosanske Srbe. Predmnijeva se kako samo u Beču živi 100 000 Srba.
U Austriji je oko 300 000 studenata, samo u Beču studira 190 000, a od ukupnoga broja čak je 80 000 studenata migrantskoga podrijetla. Najviše ih je iz Njemačke (30 000) i Italije pa onda ostalih zemalja članica EU—a (75%). Doista, kako je u Austriju zadnjih nekoliko godina došlo najviše Nijemaca, tako je odatle i najviše studenata. Prije desetak godina bilo ih je svega 6 000. Beč je tako postao najveći sveučilišni centar njemačkog govornog područja i bilježi sve veći priliv stranih studenata. Tako se u samo deset godina taj broj udvostručio (2005. je bilo 40 000 stranih studenata), a Austrija postala zemlja uz Luksemburg (čak 44% stranih studenata) s najviše stranih studenata u Europi.
ZBOG ADMINISTRATIVNIH I DRUGIH ZAPREKA ONEMOGUĆEN ZNAČAJAN DOLAZAK HRVATA U AUSTRIJU
Iako bi se moglo očekivati kako će zbog blizine, tradicije, stabilnog austrijskog gospodarstva i sl., mnogi Hrvati pohrliti u ovu zemlju, statistika ipak pokazuje da se to nije dogodilo u značajnom obimu. Dakako, Austrija je tu načinila određene zapreke pa je time značajno i onemogućila dolazak. Prije ulaska Hrvatske u EU, bilo je godina kada je čak zabilježen negativni trend dolaska Hrvata u Austriju, odnosno više je osoba otišlo iz Austrije nego li je došlo. To se može vidjeti i po traženju austrijskog državljanstva od osoba s hrvatskim državljanstvom. Od 2002. do 2006. bilo je oko 2 000 odobrenih zahtjeva godišnje, dok je 2011. taj broj svega 360, a zadnjih godina svega stotinjak.
MUDRA I ‘LUKAVA’ AUSTRIJSKA POLITIKA: DAJTE NAM INTELEKTUALNU ELITU KAO NOSITELJE DRUŠTVENOGA PROBITKA
No, svakako bi hrvatska politička elita morala biti zabrinuta ovim stalnim porastom dolaska sve većega broja hrvatskih studenata u Austriji, posebice što su istraživanja pokazala kako se oni u većini ne kane vratiti. Trenutačno je u Austriji 2 000 studenata hrvatskog državljanstva.
S druge strane, razvidna je mudra pa i lukava politika austrijske vlasti. Ona je studentima umnogome priredila teren. Tako studenti koji su na diplomskom studiju čak mogu i raditi na pola radnog vremena, a onima koji su na doktorskom studiju, omogućen je rad u struci na puno radno vrijeme, a ako eventualno rade posao izvan struke, onda to mogu na pola radnog vremena. Ovim je vidljiva nakana zakonodavca: rado vas prihvaćamo kao intelektualnu elitu koja će obogatiti naš društveni i ini prostor, a država iz koje dolazite ionako o vama ništa ne brine pa nemamo nikakvu grižnju savjesti.
Datum objave: 02.09.2015.
