Hrvati su ovdje buru zamijenili ‘camanchacom’ i ostavili neizbrisiv trag

Autor: Rodrigo Zvietcovich Zegarra

Proces useljavanja Hrvata u Peru traje već nekoliko stoljeća. Zbog miješanja naroda i društvenih razlika, danas je nemoguće odrediti točan broj potomaka Hrvata koji žive u Peruu. Peruansko društvo dobro je prihvaćalo strance, a ni Hrvati nisu iznimka, iako ih je relativno malo. Vjerujem da bi ta brojka danas, uključujući i potomke, mogla biti veća od 80 tisuća, što je oko 0,27% broja stanovnika Perua. 
Hrvatsko prezime uvijek se čuje

Djecu useljenika u Peru uči se da se uklope u nacionalnu kulturu pa uspijevaju doći do visokih pozicija u financijskom, obrazovnom, kulturnom i sportskom sektoru. Hrvatsko prezime uvijek se čuje u peruanskom društvu; mnogi Hrvati i njihovi potomci su njegovi istaknuti članovi. No, to se nije dogodilo preko noći. 
Juan Bjelovušić Cavalié bio je peruansko-hrvatski avijatičar, jedan od pionira svjetskog avijatičarstva

Prvi Hrvati koji su došli u ovu nekad zabačenu zemlju su se prilagodili zbog svoje strasti, teškim radom i avanturističkim karakterom. Zamijenili su buru za ‘camanchacu’, gustu peruansku maglu koja se proteže uz dugu obalu Tihog oceana, velike pustinje juga, visoke vrhove i grebene Anda i nepristupačne džungle i šume istočnog Perua. Ondje su ostvarili svoj ‘peruanski san’.

Velika grupa Hrvata stigla je u luku Callao, s velikim nadama, tražeći priliku za bolji život. Njihovi potomci danas znaju da su se željeli vratiti kući, ali nisu uspjeli zbog mnogo političkih i društvenih problema tog vremena, uključujući komunizam i političke progone. Mnogi Hrvati smjestili su se u gradovima Santa Clara i Ñaña, u blizini Lime. Neki od onih koji su se uputili u peruansku džunglu u potrazi za prilikama u mjestima poput Chanchamaya i San Martina, pomogli su izgraditi ceste i puteve. Mnogi su ondje ostali, dok su se drugi raselili, poput obitelji Raguž koja se smjestila u Concepción, Huancayo. Obitelj Zvietovich dom je pronašla u Pitumarca, Sicuani. Jedan izdanak obitelji, Eduardo Zvietovich, bio je strastveni kolekcionar slika škole Cusqueña i nekih europskih slikarskih škola. Osnovao je i prvu galeriju umjetnina, Pinacoteca de Sicuani ‘Josefa Aritmendi de Zvietovich’.
Preko trnja do zvijezda
Poznat je i slučaj Ivana Orlića, koji je u Peru došao 1948. godine brodom ‘General William Black’. Radio je različite poslove do 1958., kad se posvetio ribarstvu. Kasnije je ušao u industriju brašna i ribljeg ulja i do 1973. postao uspješan poduzetnik.

Luka Baraka u Južnu Ameriku stigao je 1954., a u luku Chimbote 1973. Danas je uspješan poduzetnik. A počeo je kao kuhar ribarske brodice u Iquiqueu. ‘Moj život je more’, kaže. A more je svugdje jednako, a opet toliko različito.
Eduardo Zvietovich, slikar, s obitelji

Miguel Kulišić došao je 1948. raditi u rudnicima Cerro de Pasco. Migel se 1955. prvi put okušao u ribarstvu. Do 1987. postao je vlasnikom ribarskog poduzeća u luci Ilo.

Marko Burin u Peru je došao sa 17 godina. Počeo je raditi u komercijalnom sektoru, a zatim u poljoprivredi, uzgajajući rižu i pamuk. 1962. se počeo baviti peradarstvom i postao je uspješan poduzetnik u ovom sektoru, kao i izvoznik šparoga i grožđa.

Petar Maleš u Limu je došao 1948., također brodom General William Black. Radio je kao tekstilski tehničar i osnovao tvrtku koja je uvozila tekstilne strojeve. Bio je vatreni hrvatski domoljub i surađivao na nekoliko inicijativa da se osnaži hrvatska prisutnost u Peruu.

Juan Bjelovušić Cavalié bio je peruansko-hrvatski avijatičar, jedan od pionira svjetskog avijatičarstva. U Peruu je nacionalni junak; mnoge ulice nose njegovo ime.

Kristian Kreković je hrvatsko-peruanski slikar. Njegov rad karakteriziraju indijanske i pretkolumbijanske, posebno peruanske, teme. Kao posveta njegovom radu otvoren je muzej u Palma de Mallorci u Španjolskoj, koji je kasnije preseljen u Gospić. Krekovića je peruanski predsjednik Manuel A. Odría nagradio visokim odličjem za posebne zasluge.

Vrijedno je spomenuti da je Kongres Republike Peru 11. prosinca 2014. godine, putem Grupe žena zastupnica, na čijem je čelu Luisa Maria Cuculiza, također hrvatskih korijena, dala odličja trinaestero istaknutih članova hrvatske zajednice u Peruu. Priznanja su dobili monsinjor Drago Balvanović, Lula Baraka, Luko Miloslavic, Cecilia Bacula, Marko Burin, Drago Kisic, Antika Kuljevan, Franco Kurtović, Ivan Ortić, Milan Ortić, Ljubica Sekula, Tonci Suarcic i José Carlos Zlatar Stambuck.

Cuculiza se tom prilikom prisjetila svog djeca i oca koji su bili među useljenicima iz Hrvatske. 
Prošle godine 13 Hrvata dobilo je priznanja u peruanskom Kongresu

Hrvati koji su ostavili trag u peruanskom društvu

Teško je nabrojati sve Hrvate koji su ostavili trag u peruanskoj povijesti. Što se tiče političara, akademika i javnih djelatnika, tu je Baldo Kresalja, bivši ministar pravde. Već spomenuta Cuculiza je bivša ministrica za žene i zastupnice. Fabian Novak je odvjetnik i analitičar. Paola Pejoves, novinarka. Iván Thays,pisac. Juan Gargurevich Regal, novinar. Mariá del Pilar Fortunic, antropologinja. Gabriela Pérez del Solar Cuculiza, zastupnica i bivša odbojkašica. Herny Golac, meteorolog. Fortunato Sivirichi, odvjetnik i političar. Pablo Arturo Handabaka García, bivši ministar ribarstva. Jorge Ernesto Handabaka García, stručnjak za obrazovanje. Ismael Bielich-Flores, sveučilišni profesor i političar. Magdalena Pavlich, istraživačica. Zinka Saric Pardo, pisac. Carlos Aragón Zvietovich, pisat i antropolog, stručnjak za peruanske nativne jezike. José Spoja, pisat. Jaime Stiglich Bernizon, diplomat i bivši veleposlanik Perua u Izraelu. Branko Fistrovic, diplomat i bivši počasni konzul Hrvatske u Peruu. Miguel Angel Cussianovic, bivši državni rizničar. Pedro Jurinovic, bivši direktor Nacionalnog instituta za kulturu. Lusi Percovic, bivši ministar unutarnjih poslova.

Tu su i poduzetnici. Luis Thais (tekstilna industrija). Drago Kisic, Rolando Piskulich, Jeannie Stiglich (komunikacije), Alav T. Vicich (zdravstvo), Luka Baraka (ribarstvo), Franjo Kurtovic, Ivo Saric (ribarstvo).

Zatim umjetnici. Glumci Vanessa Terkess, Fernando Bakovic, Katia Balarín i Saby Kamalich. Ljubica Zimic je model, kao i Emilia Drago.

U vojsci i policiji našli su se Otto Guibovich, bivši zapovjednik Oružanih snaga Perua. Drago Kisic, pukovnik u Zračnim snagama peruanske vojske. José Zlatar Stambuk, bivši ministar zrakoplovstva. Cesar Bielich Pomarede, admiral i ministar mora. Farcic Alejandro Barrios, pukovnik Nacionalne policije Perua. Jorge Balarin de la Torre, zapovjednik Zračnih snaga peruanske vojske. Esteban Zimic, direktor Mornaričke škole Perua. Guillermo Vucetic, glavni zapovjednik Zračnih snaga. German Stiglic Alvares, član Oružanih snaga i pravnik, autor Mornaričkog zakonika. Markovinović Dane, pukovnik u Mornarici. Frank Krklec, pukovnik u Oružanim snagama.

Zatim, sportaši: Sofia Mulanovich, svjetska prvakinja u surfingu. Marko Ciurlizza, nogometaš. Bratzo Sizgorich, odbojkaš. Renzo Sheput, nogometaš. Roberto Drago Maturo, nogometni trener. Alan Vicich, surfer. Milka Milić, panamerički prvak u biciklizmu. Christopher Galjuf, automobilist.

Od vjerskih djelatnika spomenut ćemo mons. Piñeira Nesanovića, čelnika Vojnog ordinarijata Perua. Manuel Biedma, franjevački svećenik, misionar u Huallagi. Hugo Andrić, svećenik. Ricardo Antoncic, jezuit. Tomo Remigio Mlinaric, franjevac. Juan Sokolic, svećenik i direktor Radio Santa Rosa. Encarnación Vucetic, svećenik. 

Datum objave: 31.03.2015.