Autor: Zoran Stupar
Danci još uvijek ne znaju tko će im u narednom mandatu voditi državu. Iako je na izborima pobijedio tzv. ‘plavi blok’ pod vodstvom čelnika stranke Venstre, Larsa Lokkea Rasmussena, čovjek koji je dobio zadaću formirati novu dansku vladu, nakon pregovora ovog vikenda priznao je da neće uspjeti formirati većinsku vladu.
Danska kraljica Margrethe II., na preporuku većine čelnika parlamentarnih stranaka, od Rasmussena je zatražila da pokuša formirati vladu koja će imati apsolutnu većinu u parlamentu. No, on kaže kako to nije moguće.
– Iskreno sam pokušao izvršiti tu zadaću, ali shvatio sam da to neću uspjeti – rekao je nakon sastanka s nekoliko predsjednika stranaka. Iako je prije izbora nastupio zajedno s Danske Folkeparti (strankom koju mnogi, s razlogom, smatraju najvećim dobitnikom ovih izbora), Liberal Alliance (LA) te Konservative, mnogi analitičari vjeruju da neće sve četiri stranke ući u vladu. Konzervativci su to već javno i objavili.
Antiimigrantski DF postao druga najjača stranka u državi
Najkontroverznija među njima, Danske Folkeparti, stranka koju se uglavnom povezuje s antiimigrantskim stavovima, od Rasmussena traži da ispuni nekoliko zahtjeva kako bi uopće razmotrili da budu dio vladajuće koalicije. Oni, u zamjenu za ulazak u vladu, traže uvođenje većih ograničenja imigracije i povećanje javnih troškova.
Zanimljivo, DF su dobili više glasova i od Rasmussenove Venstre. Pojedinačno gledajući, samo su socijaldemokrati dobili više. DF je i na ovim izborima kao ključne zastupao antiimigrantske stavove, tvrdeći kako Danska nije multikulturalna zemlja te kako se danska kultura mora sačuvati i ojačati. DF vjeruje da ova mala zemlja ne može primiti više imigranata i tražitelja azila, osobito iz muslimanskih država, a da se mnogi imigranti nisu dobro integrirali u dansko društvo. Zalažu se i za vraćanje kontrole nad državnim granicama.
Razlog uspjeha i teroristički napad u Kopenhagenu
– Osobno se nadam da Danske Folkeparti neće moći imati baš toliko utjecaja jer niti jedna druga stranka nije toliko radikalna kao oni. Sad će biti bitno i da civilno društvo prati svaki pokret parlamenta i da ne dopusti donošenje odluka koje su na štetu manjina – kaže nam sociologinja Vanja Šekić iz Kopenhagena, stručnjakinja za međunarodne odnose. A kako je došlo do toga da DF ostvari tako dobar rezultat?
– Sa sociološkog stajališta mislim da je je puno faktora pogodovalo tome da je DF tako trijumfirao – europska dezintegracija i problem sa izbjeglicama, kao i neimanje zajedničkog stajališta na tu temu, teroristički napad u Kopenhagenu u veljači, strah od nepoznatog i strah za dobrostojeće dansko društvo – smatra naša sugovornica.
DF isto tako smatra da je EU prijetnja suverenosti država-nacija. Zalažu se za to da nijedan europski zakon ne može nadjačati danski Ustav i žele ograničiti suradnju Danske sa EU na samo nekoliko područja. Protive se i ulasku Turske u EU. Zanimljivo, snažno se zalažu i za dobrobit životinja, tražeći veće kazne za njihovo zlostavljanje. Ipak, Europa ih uglavnom gleda kroz prizmu antiimigrantskih stavova.
– Iako sam svjesna da se većina populističke retorike ne odnosi na mene, jer ja sam ‘dobar imigrant’ – učim jezik, visoko sam obrazovana, bez prevelikih kulturoloških i religijskih razlika, osjećaj neugode je prisutan – zaključuje Šekić.
Datum objave: 24.06.2015.
