Autor: Z.S.
U istraživanju o pismenosti provedenom na Central Connecticut State University, Hrvatska je završila na neslavnom 44. mjestu od 61 ispitane zemlje.
Znanstvenici koji su vršili istraživanje napominju kako ovdje nije riječ o sposobnosti stanovnika neke zemlje da doslovno čitaju već o ponašanju i resursima koje se povezuje s pismenošću. Konačni plasman rezultat je svrstavanja država u pet kategorija: knjižnice, novine, inputi u obrazovanju, outputi u obrazovanju te pristup računalima.
Hrvatska je, što je posebno zabrinjavajuće, u kategoriji inputa u obrazovanju plasirana na 60. mjestu, a iza nje je samo Srbija. U ovoj kategoriji vrednovali su se duljina trajanja obveznog školovanja i financijska izdvajanja za obrazovanje u odnosu na BDP.
‘Moć i vrijednost pismenosti u pismenim društvima se vidi svakog dana diljem svijeta. Mnoge osobe, čak i cijela društva, rade značajne žrtve da bi postale pismene, dok drugi to shvaćaju zdravo za gotovo. Društva koja ne prakticiraju pismenost su često posrnula, pothranjena u tijelu i duhu, represivna nad ljudskim pravima i dostojanstvom, brutalna i stroga’, kažu istraživači te dodaju kako ovo istraživanje pokazuje da je ponašanje povezano s pismenošću ‘ključno za uspjeh osoba i nacija u ekonomijama baziranim na znanju, koje definiraju našu zajedničku budućnost’.
Najpismenije zemlje od 61 ispitane su Finska, Norveška, Island, Danska, Švedska i Švicarska. Na osmom mjestu je Njemačka, na 11. Kanada. Novi Zeland i Australija su na 15. i 16. mjestu. Austrija je 26., a Rusija 27. Iza Hrvatske su Argentina (47.), Srbija (49.), Albanija (54.)… Na posljednja dva mjesta su Indonezija i Bocvana.
Datum objave: 11.03.2016.
