Autor: Gojko Borić
Hrvati koji stalno ili dulje vrijeme žive u Njemačkoj uglavnom se dobro osjećaju u ovoj zemlji. To i ne začuđuje jer preko Austrije smo stoljećima bili povezani s njemstvom; ponekad, to nije bilo neproblematično, od čega su ostali neki ožiljci, no o tome kasnije. Sudionici smo zajedničke srednjoeuropske uljudbe i kršćansko-judejske kulture, ‘gastarbajterstvo’ koje nas je u mnogim slučajevima i osobno spajalo, a njemački turisti oduvijek su bili rado viđeni gosti na hrvatskome Jadranu.
Postoje neki detalji u hrvatsko-njemačkim odnosima o kojima i načitaniji Nijemci nemaju pojma. Spomenut ćemo samo neke zanimljivosti. Kad Nijemci pjevaju svoju himnu tzv. Deutschlandlied, znaju da ju je uglazbio veliki austrijski skladatelj Joseph Haydn, ali kao pjesmu u čast austrijskog cara ‘Gott erhalte Franz, den Kaiser…’, no malo kojima je poznato da je taj skladatelj uzeo kao glavnu melodiju te pjesme jednu hrvatsku narodnu popijevku iz Gradišća, austrijskoga Burgelanda, gdje i danas živi hrvatska nacionalna manjina. Neki tvrde da je Haydn hrvatskoga podrijetla jer prezime Hajden ili Hajdin nalazimo u Gradišću među tamošnjim Hrvatima.
Hrvatski teolozi suradnici Martina Luthera
Kao što svi znamo oko 35 milijuna Nijemaca su protestanti. Nakon pobune Martina Luthera bilo ih je i u Hrvatskoj, ali je Protureformacija u nas bila tako temeljita da danas gotovo nema ‘luterana’ u našoj domovini, dok ih je u Sloveniji oko 15 posto među kršćanima. S druge pak strane neki naši istaknuti protestanti bili su vrlo bliski suradnici Martina Luthera.
Da spomenemo samo Stipu Konzula Istranina, Antuna Dalmatina, Jurja Cvečića i Jurja Juričića, ali iznad svega Matiju Vlačića Ilirika zvana Flaciusa ( Labin, 1520. – Frankfurt, 1593.). O njemu bi se mogao napisati buran životopis jer je bio ne samo veliki teolog nego i vrlo samosvojan filozof koji je pri kraju života došao u sukob i s Lutherom. Hrvatski Lutherovi pristaše osnovali su u Bad Urachu hrvatsku tiskaru Krobotische Truckerey (1561.-1565.) u kojoj su tiskali nabožne knjige pa i Bibliju.
No naš protestantizam gotovo je zaboravljen, evangelici su u nas bili isključivo doseljeni Nijemci koje je Titov režim nemilosrdno protjerao nakon pobjede jugoslavenskoga komunizma god. 1945. Kad šetate Zagrebom divite se neki građevinama, da spomenemo najprije zagrebačku novogotičku katedralu, u kjojoj je, osim Zrinskih i Frankopana, pokopan i hrvatski blaženik kardinal Alojzije Stepinac.
Na Trgu maršala Tita (dokle?) možete vidjeti Muzej umjetnosti i obrta, a iznad Zagreba posjetiti arkade na prelijepom groblju Mirogoju. Sve te građevine projektirao je arhitekt Hermann Bolle, jedan od najpoznatijih hrvatskih graditelja 19. stoljeća, rođen u Kölnu.
Dok su Nijemci i Austrijanci dolazili u nas da kao stručnjaci ostvare svoje životne ciljeve, mnogi su Hrvati otišli u drugom smjeru, studirali su u Beču i Münchenu, u potonjem neki kasnije poznati slikari. Bili su to Vladimir Becić, Otto Hermann, Josip Račić i Miroslav Kraljević.
Njihovo stvaralaštvo poznato je po imenu Die Kroatische Münchener Schulle. Prije njih u glavnom bavarskoim gradu studirao je Bela Čikoš Sessija, slikar momumentalnih alegorijskih i povijesnih motiva i glasoviti profesor na zagrebačkoj Likovnoj akademiji.
Datum objave: 23.07.2014.
