Autor: Branko Barbić
Kad je riječ o useljeničkoj politici, poznato je da EU nije nikada imala, a nema ni sada, jednu, zajedničku useljeničku politiku. Bilo je to očito na Interparlamentarnom sastanku Europskoga parlamenta i Europske komisije s predstavnicima nacionalnih parlamenata članica EU-a i predstavnika nacionalnih parlamenata zemalja kandidatica za članstvo u EU u Bruxellesu 2008., kad je EU-om predsjedala Francuska.
Kako su izričito naglasili predsjednici oba doma francuskoga državnog parlamenta (Assemblėe Nationale i Senat), EU ne nameće useljeničku politiku nego, primjenjujući načelo supsidijarnosti. očekuje da nacionalni parlamenti kreiraju useljeničku politiku. Nacionalni parlamenti mogu bolje procijeniti broj i kategorije useljenika koje treba tržište dotičnih zemalja te gospodarske i ine mogućnosti integracije useljenika. Najgore od svega, rečeno je na toj konferenciji, pustiti da se zemljama događa useljenička politika jer je takva politika protivna interesima zemalja primateljica i neodgovorna prema imigrantima.
Kad je Hrvatska gospodarska komora 19. i 20. lipnja izvrsno organizirala Međunarodnu konferenciju o Useljeničkoj politici u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva, domaći i strani stručnjaci raspravljali su o svim pitanjima u svezi s demografskim problemima, utjecaju na gospodarstvo na tržište radne snage, ali i pitanja integracije useljenika te čak i mogućnosti da neka država izgubi svoj identitet zbog prevelikog broja useljenika koje nije u stanju integrirati.
Posebno zanimljivo bilo je predavanje o stranim radnicima u Izraelu koje je održao dr. Eliahu Ben-Moshe, privatni međunarodni konzultant i istraživač na području statistike i demografije u Izraelu. Dr. Ben-Moshe naglasio je kako je Izrael zemlja s brzorastućom migracijom. Danas Izrael ima 7,3 milijuna stanovnika, a od 1948. godine useljeno je 3,5 milijuna Židova. U Izraelu je 80 posto Židova te 20 posto stanovnika palestinsko-arapskog podrijetla. Židova je 55 posto podrijetlom iz Europe, a 45 posto iz Azije te Afrike. Za Izrael postoji realna mogućnost gubitka karaktera židovske države ukoliko bi postotak stanovnika palestinsko-arapskog podrijetla rastao, a postotak Židova opadao.
Hrvatski demograf Stjepan Šterc već nekoliko godina ne prestaje upozoravati da se u Hrvatskoj već događa puzajuća zamjena stanovništva. A kako je iz statističkih podataka koje je iznio dr. Ben-Moshe vidljivo da je 45 posto Židova u Izrael doselilo iz Azije i Afrike, 55 posto su Židovi podrijetlom iz Europe, najvjerojatnije iz siromašnijih bivših komunističkih zemalja Istočne Europe, vrlo je vjerojatno da ni Hrvatska ne može računati na povratak hrvatskih iseljenika iz bogatih i sigurnih zemalja.
Hrvatska može realno računati na povratak i useljavanje Hrvata iseljenika i njihovih potomaka iz zemalja gdje su teže gospodarske i ine prilike. Da Hrvatska ima aktivnu, artikuliranu useljeničku politiku, mogla bi useljavati Hrvate i njihove potomke iz nekih zemalja Latinske Amerike. A možda se na povratak silom prilika neki odluče vratiti iz Francuske, Austrije, Njemačke… i nekih drugih zemalja na koje se valja val izbjeglica iz bliskoistočnih, azijskih i afričkih zemalja, a koje su spremne raditi poslove za daleko niže dnevnice.
Datum objave: 30.09.2015.
