Autor: Međimurske novine

Danas kad se opet govori i piše o bijegu iz Hrvatske posebice mladih i obrazovanih za boljim uvjetima života, odnosno većom plaćom, vrlo često se iznose brojke u javnosti koji aludiraju da se negdje vani zarađuje nekoliko puta više, nego kod nas. Također se nekritički iznose podaci o plaćama koje su vrlo često u bruto iznosima, samo kako bi se pojačao dojam da se svugdje može zaraditi i bolje živjeti nego kod nas.

Istini za volju može se više zaraditi, ali rijetko se piše i govori o tome kakve su zaista realne plaće, ali i realni troškovi života u zapadnoeuropskih državama EU, poput Njemačke i Austrije, kamo najčešće odlaze Hrvati.

Nedavno smo dobili analizu plaća jednog lista u Njemačkoj koja govori da prosječna njemačka neto plaća trenutačno iznosi oko 2000 eura. To uglavnom znači da takve prosječne ili nešto iznadprosječne plaće od 2.000 do 2.500 eura mogu zaraditi onih koji su VSS kadrovi poput liječnika ili nastavnika, odnosno kadrova koji su kvalificirani za određeni posao ili pak ih nedostaje, odnosno nitko ne želi raditi taj posao, poput onog smetlarskog.

Također, visokokvalificirani stručnjaci s radnim iskustvom u prosjeku zarađuju također oko 2.500-3.000 eura neto, ali uvijek treba uzeti u obzir i sve troškove preseljenja i života u drugoj zemlji.

Nažalost, često se nekritički navode brojke da se u građevini, na baušteli kako se kaže po domaćem, bez kvalifikacija može zaraditi puno više, nego npr. iznose iznadprosječne plaće u Hrvatskoj. To jednostavno ne pije vodu, jer pomoćni radnici u Njemačkoj, što je najčešće posao naših gastarbajtere bez da rade ‘od jutra do sutra’, ako im je uopće to dopušteno, ne mogu zaraditi više od 1.500 eura.

Ono što bode oči i može nas najviše ljutiti, kad je u pitanju usporedba Hrvatske i Njemačke, plaće su direktora i menadžera koje su puno sličnije nego kad su radnici u pitanju.

Bez kvalifikacija najbolje se isplati raditi kao smetlar – plaća viša od 2.000 eura

Tako direktori tvrtki, suci, odnosno, preciznije rečeno, predsjednici sudova i diplomirani inženjeri strojarstva najbolje su plaćena zanimanja u Njemačkoj. Direktori tvrtki u prosjeku zarađuju malo iznad 4.000 eura neto. Predsjednici sudova blizu 3.800 eura neto, a diplomirani inženjeri strojarstva oko 3.000 eura. 
Nijemci cijene sve one koji rade u gospodarskim proizvodnim djelatnostima. Tako primjerice monter-strojobravar u prosjeku prima neto zaradu u iznosu od preko 2.200 eura. Danas se puno priča i odlasku liječnika iz Hratske, a u prosjeku bolnički liječnik u Njemačkoj zarađuje tek oko 2.400 eura, dok, primjerice, liječnik na psihijatriji zarađuje znatno više, više od 3.000 eura. Isto vrijedi i za bolničke specijaliste koji nedostaju i traženi su na tržištu rada.

Zanimljivo je da su u Njemačkoj jako dobro plaćeni i smetlari. Njihove plaće u prosjeku iznose preko 2.200 eura. Radi se o teškom i neugodnom poslu i on je zbog toga dobro plaćen. S druge strane, čistačice su jako slabo plaćene, u prosjeku oko 900 eura. Još manje od njih plaćene su frizerke, svega oko 600 eura, ali se očekuje da njihove prihode nadopunjuju napojnice.

Ono što također bode u oči je činjenica da su u Njemačkoj, za razliku od Hrvatske slično plaćeni bolnički liječnici i profesori u školama. Tako profesori matematike i kemije u gimnaziji imaju prosječne plaće u iznosu od oko 2.400 eura. Što se tiče oglašivačke industrije, primjerice stručnjaci za reklame skoro 3.000 eura. Bageristi i rukovatelji građevinskim strojevima imaju plaće oko 1.600 eura, a policajci oko 1.700 eura. Jednako kao policajci plaćeni su u prosjeku i konobari, ali konobari mogu računati na napojnice te time povećati svoje prihode. Medicinske sestre u prosjeku su slabije plaćene i od konobara i od policajaca, oko 1.400 eura u prosjeku, a prodavačice u trgovinama oko 1.200 eura.

S druge strane, životni troškovi u Njemačkoj u tamošnjim gradovi vrlo su često nekoliko puta viši nego u Hrvatskoj. Samo najam stana (rijetko tko si može priuštiti kredit za svoj stan, jer su cijene nekretnina izuzetno visoke, odnosno vlastita nekretnina uopće nije primarni životni cilj u Njemačkoj) primjerice u Munchenu kreće se od 500-600 eura na više, a sa režijama, putnim troškovima, hranom ta brojka penje se najmanje duplo više). Stoga, ako ste solo gastarbajter na baušteli, bez nekakvih specijalističkih kvalifikacije i ne želite dijeliti životni prostor i troškove sa sličnima sebi, morate se odreći bilo kakvog ‘društvenog života’ kako bi nešto zaradili i došli kući s ušteđevinom.

Uglavnom, svatko mora dobro razmisliti o tome što zapravo želi odlaskom iz Hrvatske postići u životu. Ukoliko se želi živjeti „punim plućama“, posebice kad su u pitanju iznadprosječno plaćena zanimanja u našoj zemlji, nije čudno da se i dalje se rijetko tko odlučuje otići vani.

S ispodprosječnom hrvatskom plaćom, Njemačka se primjerice uvijek čini boljom opcijom, ali prije nego se krene u novi životni izazov, dobro se mora izračunati i odlučiti, je li to baš uvijek tako, bez obzira što novinski naslovi nude ‘čuda od njemačke plaće’. Naime, osim nadobudnog naslova, treba u najmanju ruku pročitati cijeli tekst odnosno ono što se krije ‘između redaka’.

S KOJIM ZANIMANJIMA SE MOŽE NAJLAKŠE ZAPOSLITI U NJEMAČKOJ:

– mehatroničar
– tehnički asistent (mehatronika)
– strojarski tehničar (mehatronika)
– inženjer mehatronike
– elektroničar automatizirajuće tehnologije
– industrijski tehnolog automatizirajuće tehnologije
– elektroničar
– elektroničar automatizirajuće tehnologije za industriju
– robotičari
– robotičari – autonomni sistemi
– tehnolog automatizirajuće industrije
– inženjer automatizirajuće industrije
– električar
– električar na gradnji
– tehničar za rasvjetu
– tehničar za električna postrojenja
– elektroinstalater
– vodoinstalater
– vodoinstalater za izolaciju
– monter gromobrana
– tehničar za grijanje
– tehničar za rashladne sisteme
– inženjer za rashladne tehnologije
– radnici bez kvalifikacije za vodovod
– strojovođa
– mašinovođa
– nadzor infrastrukture na željeznicama
– održavanje infrastrukture na željeznicama
– medicinska sestra
– medicinska sestra na pedijatriji
– noćna sestra
– medicinska sestra na intenzivnoj njezi
– medicinska sestra na kirurgiji
– medicinska sestra u ambulanti
– anesteziolog
– asistent anesteziologa
– njegovatelj starijih osoba
– njegovatelj bolesne djece
– specijalisti za kliničku gerijatriju
– specijalisti za onkologiju
– specijalisti za endoskopiju
– specijalisti za nefrologiju
– specijalisti za rehabilitaciju
– kirurški tehničar
– asistent za kirurgiju
Članak je prenesen s portala Međimurskih novina.

Datum objave: 02.09.2014.