Autor: Ivan Grbešić, Toronto
Činjenica je da velik dio hrvatskog naroda ne živi u granicama Republike Hrvatske (RH), već diljem svijeta – od Subotice do Punta Arenasa. U RH postoje razne percepcije o Hrvatima izvan RH. Znamo da postoji velika razlika između značenja riječi ‘percepcija’ i ‘istina’ – važno je da se konačno odredi što je istina, a što tek percepcija i prepozna vrijednost ‘dijaspore’.
Među ciljevima Dana Hrvata izvan Hrvatske jest povezivanje Hrvata diljem svijeta i naglašavanje zajedništva jednog i nedjeljivog hrvatskog naroda – ali putem podizanja svijesti u RH o Hrvatima izvan RH, o njihovom značaju u Domovini, o njihovim potrebama, pravima i interesima, a i o njihovim mogućim dodatnim doprinosima RH.
Različiti smo i toga se ne treba sramiti
Neki smatraju da dan ‘Dan Hrvata izvan RH’ produbljuje uvjerenje da su Hrvati koji žive u inozemstvu različiti Hrvati od onih koji žive u Hrvatskoj. Jesmo različiti! Toga se ne moramo sramiti, niti zato ispričavati. Neki su otišli u svijet i vidjeli i naučili nešto novo, nešto drugačije – dok su sačuvali one osnove hrvatske vrednote. Ne znači, ako smo različiti, da ne može biti zajedništva. Baš suprotno. To smo dokazali 90-tih godina. Treba nam međusobno razumijevanje da se gradi zajedništvo među Hrvatima diljem svijeta. I to je jedan od ciljeva predloženog dana.
Neki Hrvati izvan RH imaju hrvatsko državljanstvo – a puno više ljudi nema državljanstvo; neki znaju hrvatski jezik, a sve više i više njih ne znaju. Tko je kriv za to? Trebamo se svi dobro pogledati u ogledalo – ima krivnje sa svih strana. Trebamo se svi pokrenuti. Žalosno je što 3/4 zagovarača npr. dopisnog glasovanja ili većeg broja saborskih predstavnika za Hrvate izvan RH uopće nemaju državljanstvo RH! Naši branitelji su se borili i ginuli za državnotvornost Hrvatske. Tko bi i pomislio da u 2019. godini toliko malo nas vani ima hrvatsko državljanstvo?
U 28 godina nismo riješili temeljna pitanja vezana za Hrvate izvan RH – što se tiče položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini i pitanja državljanstva, dopisnog glasovanja i očuvanja hrvatskog jezika, među ostalim.
Ja osobno smatram da je potrebno da sva javnost u RH vidi koliko nas ima izvan granica RH i koliko nam je Hrvatska, suradnja i poveznica s njom i naš status bitan – i da želimo da se rješavaju ta temeljna pitanja (koja su se do sada rješavala previše sporo). Koliko je važno da se obilježi ‘Dan Hrvata izvan RH’ u ‘dijaspori’, još je toliko važnije da se obilježi taj dan u Republici Hrvatskoj.
Želimo da se zasebno prizna koliko su Hrvati diljem svijeta sudjelovali u procesu stvaranja hrvatske države – kad je Hrvatskoj najviše trebalo – i da se zna da želimo i dalje sudjelovati u procesu razvijanja i usavršavanja Hrvatske – ne bi li se stvorile prilike za povratak.
Neki predlažu ‘Dan Hrvata’ kao nacija – da slavimo zajedništvo – svakako, zašto ne. Ali to nije (i mislim da ne smije biti) smisao ‘Dana Hrvata izvan RH’. Želimo da se adresiraju pitanja Hrvata u BiH, Hrvata u Vojvodini, i Hrvata diljem svijeta… To su naše teme. I zato trebamo svoj dan!
Zašto 22.08. – Dan ‘Kraljice Hrvata’?
Uz hrvatski jezik, kojeg nažalost u inozemstvu mnogih iz posljednjih generacija više ne govore, vjera jest obilježje hrvatskog naroda u iseljeništvu, gdje su naše crkve/misije najviše pridonijele očuvanju našeg zajedništva, identiteta i kulture, a i našeg hrvatskog jezika – i to puno prije nego što je RH uopće postojala. To se vidi najviše u zajednicama gdje postoje hrvatske crkve/misije (pogotovo u Sjevernoj Americi, Južnoj Americi, Europi i Australiji). Gdje nema hrvatskih župa/misija (osim u slučaju nekoliko izuzetaka), teže je naći trag (kamoli organiziranu zajednicu) naših Hrvata. A najistaknutija povijesna hrvatska gesla, kao npr. ‘Bog i Hrvati’ i ‘Vjera u Boga i seljačka sloga’, povezuju Hrvate sa svojom vjerom.
Kao djeca ‘dijaspore’, učili smo o sv. Leopoldu Mandiću, sv. Nikoli Taveliću, bl. Alojziju Stepincu, bl. Ivanu Merzu, i sv. Josipu (zaštitniku hrvatskog naroda), među ostalima, i u velikom broju naših župa/misija, vise njihove slike ili postoje vitraji koji su posvećeni njima. To su bitni likovi iz naše hrvatske povijesti i dragocjeni uzori, kompasi i uzori u svakodnevnom životu.
Ali – važno je istaknuti da je veliki broj naših roditelja s područja RH i Bosne i Hercegovine odraslo u dugovječnoj tradiciji štovanja Blažene Djevice Marije i da se u teškim vremenima i nevoljama, narod njoj okretao za pomoć. Hrvati su marijanski narod. Srpnja 1935. godine, zagrebački nadbiskup Ante Bauer, uz mladog nadbiskupa koadjutora Alojzije Stepinca, svečano su krunili Gospin kip u Mariji Bistrici – krunom izrađenom po uzoru na izgubljene, ali ne zaboravljene krune hrvatskih katoličkih kraljeva, Tomislava i Zvonimira, uz 30 tisuća vjernika koji su pjevali Mariji kao ‘Kraljici Hrvata’.
Raseljeni po cijelom svijetu, Hrvati (među njima, naši roditelji) su zadržali čašćenje Djevice Marije – i zato je najveći broj hrvatskih župa/misija u dijaspori posvećen Mariji – a nije mi poznato da postoji hrvatska župa/misija u dijaspori koja nema sliku i vitraji sa Kraljicom Hrvata – bilo to Marijom Bistričkom ili Sinjskom, Širokobriješkom, ili Međugorskom Gospom, među niza ostalih diljem RH i Bosne i Hercegovine.
Tu smo povezanost proslijedili svojoj djeci, a sad želimo prihvaćanjem 22. kolovoza ‘Danom Hrvata izvan RH’ osigurati da će budući naraštaji biti i dalje povezani s Hrvatskom.
Kad pomislim na predloženi blagdan, pomislim na svoje roditelje; na hrvatske svećenike i časne sestre koji su služili našem narodu i zajednicama u dijaspori tijekom godina; na svemu što su učinili tijekom njihovih života; i na njihovoj žrtvi da sljedećem naraštaju ponude priliku da se postigne nešto više. A ‘Kraljica Hrvata’ je simbol te brige, majčinstva i njegovanja za obitelj i za zajednicu, jedino što dodatno ona brižno gleda na svoj narod razasut po cijelom svijetu. A sam blagdan u sebi bi nosio sintagmu ‘Kraljice Hrvata’, a ne Kraljica Hrvata – samo vjernika.
Ako nam je cilj zajedništvo hrvatskog naroda, predlažemo dan koji nas ujedinjuje uz poruke mira, razumijevanja, majčinstva, obitelji i Domovine!
Prijedlog 22.08. nije prijedlog Vlade RH – već je prijedlog većinske odluke Savjeta Vlade RH za Hrvate iz RH (čiji sam predsjednik).
Kraljice Hrvata – ‘fidelissima advocata Croatiae’ (najvjernija odvjetnica Hrvata), budi svom narodu na pomoći!
Ponosan Hrvat izvan RH
Datum objave: 04.03.2019.
