Autor: Z.S./ROZP
Blagdanska potrošačka groznica omogućava trgovcima neslućene mogućnosti implementacije
nepoštene poslovne prakse koja je u Hrvatskoj zakonom zabranjena. No predviđene sankcije očigledno
nisu dovoljne da spriječe varanje od strane trgovaca.
Slučaj na koji se Regionalnoj organizaciji zaštite potrošača (TOZP) požalio potrošač je samo
jedan u nizu nepoštene poslovne prakse na hrvatskom tržištu jer, kako kažu u ROZP-u, inspekcijski nadzor ne funkcionira.
Naime, Zakon o zaštiti potrošača određuje da potrošač trgovca ne može prijaviti gospodarskom
inspektoratu, a da se prije toga nije žalio trgovcu, koji mu mora u roku od 15 dana odgovoriti (čitaj ‘ukloniti dokaze’ ).
Potrošač koji se požalio ROZP-u je 23. prosinca 2014. kod jednog trgovca (podaci poznati Organizaciji ROZP) kupio vestu od
pamuka iz razloga što ima alergiju na sintetiku i vunu. Na deklaraciji sitnim slovima, a i po
novoj odredbi o vidljivosti piše da je vesta sirovinskog sastava: pamuk 65% i poliestersko vlakno 35%.
No na deklaraciji koja je u obliku krpice sašivena s unutrašnje strane u rub veste piše: akril 85% i
poliester 15%, što znači da pamuka nema ni u tragovima, već se radi o čistoj sintetici.
Sukladno Zakonu o zaštiti potrošača, potrošač može vratiti proizvod i zatražiti isti takav od pamuka ili
povrat novaca. No, je li to dovoljna mjera da trgovca spriječi da se koristi nepoštenom poslovnom
praksom, pitaju se u ROZP-u.
‘Očigledno gospodarski inspektori koji vrše nadzor samo po prijavi i poslije odgovora trgovca, predstavljaju potencijalnu stimulaciju trgovcima da pokušaju nepošteno prodati proizvode. Rješenje bi bilo da udruge
za zaštitu potrošača smiju javno objavljivati ‘crne liste’ trgovaca, te na taj način upozore potrošače da
ne kupuju kod trgovaca koji će ih prevariti ili bar pokušati prevariti. Jasno je da u tom dijelu Zakon o
zaštiti potrošača štiti trgovca, a ne potrošača’, zaključuje predsjednik ove organizacije, Željko Tomašić.
Datum objave: 27.12.2014.
