K tome, prihodi od carina s trećim zemljama postaju zajednički prihodi EU i od naplaćenog Hrvatska zadržava samo četvrtinu. Veliko povećanje javnog duga i proračunskog manjka odvest će zemlju i u proceduru prekomjernog deficita, koja donosi neku vrstu gubitka fiskalnog suvereniteta. Prema zadnjim podatcima EUROSTAT-a, deficit konsolidirane opće države ne iznosi 3,5 posto, nego 5% BDP-a, što Hrvatsku svrstava u zemlje poput Španjolske i Grčke. Prema podacima Svjetske banke vidljivo je kako u posljednjih deset godina pomoć hrvatske dijaspore članovima svoje obitelji narasla dvostruko, s 641 milijuna američkih dolara iz 2000. nabujala je na 1,378 milijardi američkih dolara.
To Hrvatsku svrstava u top deset zemalja koje se mogu pohvaliti izdašnom i nezaboravnom dijasporom. Na kraju ispada da uz turizam, dijaspora doprinosi najvećem priljevu kapitala u Hrvatskoj. Najveći problem oko inozemnih doznaka je taj, što je taj novac namijenjen osobnoj potrošnji, a ne investicijama. Naša se dijaspora treba više angažirati u transferu znanja, iskustva koja je stekla iz poslovnog svijeta i pretočiti na Hrvatsku. Ljubav prema domovini je jedno, ali smatram da i dijaspora treba shvatiti da je potrebno imati i ekonomske koristi od napretka hrvatskih poduzeća i njihova širenja po zemljama gdje se naša dijaspora nalazi.
Za kraj, neozbiljne teme koje zabavljaju hrvatsko društvo. Ćirilica u Vukovaru i o referendum o braku su teme o kojima se najviše piše u hrvatskim medijima. Jedna je rezultat brižljivosti HDZ-a, HSP-a, koji su izglasali usvajanje ćirilica u Vukovaru i SDP-a koji je to proveo. Druga tema je nastala zbog nemara Vlade da zakonom definira prava spolnih manjina i omogući im Zakon o „istospolnoj životnoj zajednici“ i svim s tim povezanim pravima i obvezama, kao što je to definirao Bundestag. Zaključak svega, kad u Hrvatskoj postoji ozbiljnih problema, onda se narodu serviraju periferne teme kako ne bi morali razmišljati o bitnim problemima. Kruha i igara!
Datum objave: 23.06.2014.
