Autor: CroExpress
U organizaciji Hrvatskog svjetskog kongresa Austrije održano je predavanje sa gostom Petrom Tyranom, društvenim djelatnikom, publicistom i glavnim urednikom tjednika Hrvatske novine. Razgovor s njim je vodio mr. Igor Lacković, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa u Austriji.
– O hrvatskoj nacionalnoj manjini mora u prvom redu brinuti domicilna država, u našem slučaju to je Republika Austrija, posebno pokrajina Gradišće i grad Beč. Republika Hrvatska mora biti prijateljska zemlja i pomoćnica kao i matica u pogledu na jezik, kulturu i nacionalni identitet – rekao je Tyran.
– Mi smo Austrijanci ali smo i Hrvati. Najveći problem vidimo u premalom broju djece koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku – naglasio je, govoreći o identitetu.
Što misli o uvođenju hrvatskog jezika u austrijski školski sustav umjesto današnjeg bosansko-hrvatsko-srpskog jezika, pojasnio je predsjednik HSK u Austriji, mr. Igor Lacković.
– Hrvatski svjetski kongres je napravio sve potrebne radnje u smislu anketiranja građana u cijeloj Austriji i senzibiliziranja javnosti. Daljnje radnje su na nadležnim institucijama Hrvatske i Austrije. Hvala Crkvi i gradišćanskim Hrvatima na potpori.
Podsjetili su se okupljeni i neostvarenog projekta bilingvalne škole u Beču, kao zajedničkog projekta Gradišćanskih Hrvata i ‘useljenika’.
Skupu su nazočili hrvatski veleposlanik u Austriji Gordan Bakota, buduća konzulica u Beču Vesna Odorčić, hrvatski policijski časnik u Austriji Krešimir Kovačićek i voditeljica Odjela za autohtone manjine u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu, Marija Hećimović.
Tyran, Petar (Novo Selo/Gradišće/Austrija, 27.X.1955.) društveni djelatnik, publicist, književnik. Pohađa četverogodišnju osnovnu dvojezičnu školu. Maturirao je u Beču. Studirao je anglistiku, filozofiju i slavistiku(ruski jezik) na Bečkom sveučilištu. U to vrijeme postao je aktivan u folklor ansamblu Kolo Slavuj.
Bio je potpredsjednik Hrvatskog akademskog kluba u Beču (1976-1977) i njegov predsjednik (1983-1987). Rukovodio je Institutom za narodne grupe iz Rusta u Austriji i bio glavni urednik njegovog gradišćansko hrvatskog kulturnog časopisa Pokus (1978-1982). Od 1983. godine postaje glavni urednik tjednika Hrvatske novine, najznačajnijeg lista Gradišćanskih Hrvata. Uredničkom politikom tog lista odredio je novi smjer za suvremenu tiskovinu jedne manjinske skupine, osiguravši joj u 21. stoljeću dobro posjećenu elektronsku inačicu na Internetu. 1994. postaje kurator Hrvatskog centra.
Surađuje na Studiu Gradišće pri ORF-u, a kao suradnik pomogao je i ostvarenje izložbe 400 godina Hrvata u Beču (Zagreb, 2011.). Član je Društva hrvatskih književnika te hrvatskog i austrijskog P.E.N. Istaknuo se dugogodišnjim radom na očuvanju i promociji identiteta (jezika i kulture) Gradišćanskih Hrvata u srednjoeuropskom prostoru i dosljednim zalaganjem za manjinska prava hrvatske zajednice u Austriji.
Datum objave: 01.06.2015.
