Piše: Zoran Paškov
Rođeni Zagrepčanin, dr. Siniša Kušić u Europskoj je uniji ugledni ekonomski stručnjak, znanstvenik i predavač na prestižnom frankfurtskom sveučilištu ‚Johann Wolfgang Goethe’, napisao je pet stručnih knjiga, izradio 80 studija i analiza procesa povezanih s transformacijom gospodarskog i društvenog sustava, privatizacijom poduzeća, integracijom u EU i održao mnoštvo predavanja diljem svijeta, posebno u zemljama tranzicije, gdje je izuzetno cijenjen.
Kakva je budućnost EU-a?
To je pitanje na koje nemam jasan odgovor. Želim vjerovati da mi prolazimo duboku krizu i da će na kraju institucionalo i ekonomski stajati jedna ojačana Unija. Ipak, nisam siguran da će se to dogoditi. U tome su me razočarale mnoge pojedinačne inicijative nekih EU članica koje su radile samo za svoj boljitak, ne osvrćući se na zajednicu.
Primjerice, Italija je bez dogovora s EU-om izdala dnevne vize izbjeglicama iz Sjeverne Afrike kako bi rasteretila vlastitu situaciju, ili Dansku koja se suprotstavila schengenskom pravu i ponovno uspostavila kontrole na svojim graničnim prijelazima. EU je to manje-više bespomoćno gledao. A što se raspada EU-a tiče, uvijek je bilo onih koji misle da više znaju nego drugi, pa i u ovom slučaju. Vjerujem da će u Uniji biti velikih potresa, ali njezino raspadanje ne očekujem.
Mnogi domaći analitičari pesimistički gledaju na Vladine programe.
U vremenima u kojima niti jedan političar ne može uvjerljivo garantirati da on sam zna kako će se dalje razvijati dužnička kriza i što bi trebalo napraviti u Njemačkoj i zemljama EU-a, nepotrebno je tako žučno kritizirati i napadati programe i postupke Vlade koji su često samo reakcije na određene globalne procese. Hrvatski analitičari su se inače do sada pokazali malo pouzdani, jer nisu na vrijeme predvidjeli razvoj određenih ekonomskih gibanja.
Nakon što se nešto dogodi, na kraju su svi pametni, ali onda i ne trebaš analitičara. Inače, na vrlo složenu temu sadašnje globalne krize u ovo predizborno vrijeme u Hrvatskoj svi na jedan način nastoje doći do brzih poena na izborima. A što se tiče dosadašnjeg rada Vlade RH, moramo priznati da je ona ipak zadnjih godina dovela Hrvatsku pred sama vrata EU-a, što je ogroman posao.
Kakva je budućnost hrvatskoga gospodarstva?
Hrvatska na osnovi svojega geografskog položaja i poboljšanja svoje infrastrukture, mislim izgradnje kvalitetnih autocesta, ima izvrsne mogućnosti za razvoj. Potporu ćemo imati i u više poticajnih raznovrsnih EU programa, poput Strukturnog fonda, s čime će se lakše realizirati razni razvojni planovi našeg gospodarstva. Uvjeti za to su poboljšanje rada javnih službi i porast kvalitetnije proizvodnje u određenim gospodarskim granama. Veliki potencijal je turizam, a drugi veliki potencijali leže u izvorima energije i novih tehnologija, kao i u tradicionalnim industrijskim mrežama hrvatskoga gospodarstva.
Datum objave: 01.07.2014.
