Na Plitvicama se održava četvrta sjednica trećeg saziva Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske. Istaknuto je da su se zajedničkim radom i djelovanjem dodatno osnažile veze Hrvatske sa sunarodnjacima izvan domovine.
JEDINSTVO DOMOVINSKE I ISELJENE HRVATSKE Na Plitvičkim jezerima održali smo 4. sjednicu u trećem sazivu Savjeta za…
Objavljuje Andrej Plenković u Četvrtak, 3. srpnja 2025.
U Kongresnoj dvorani hotela Jezero na Plitvičkim jezerima danas je održana četvrta sjednica trećeg saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Sjednica je okupila brojne visoke dužnosnike, među kojima su bili predsjednik Vlade Andrej Plenković, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednica Odbora za Hrvate izvan RH Zdravka Bušić, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs te župan Ličko-senjske županije Ernest Petry zajedno sa zamjenicom župana Jasnom Orešković Brkljačić. Uz njih su bili i saborski zastupnici Jasna Vojnić, Dario Pušić i Nevenko Barbarić, zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier, državni tajnik Zvonko Milas, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Matić, predsjednik Savjeta Ivan Gugan i ravnatelj Nacionalnog parka Plitvička jezera Tomislav Kovačević.
Na sjednici je premijer Andrej Plenković, među ostalim, naglasio da su nedavnim izmjenama zakona napravljeni važni koraci kako bi se bolje sagledale potrebe Hrvata iz svih krajeva svijeta.
‘Spomenut ću nedavno donesene izmjene i dopune zakona o odnosima s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koje donose nove institute, novine za koje vjerujem da će unaprijediti naše odnose, ali sve ono čemu zajedno težimo. Rekao bih da su izazovi veliki, ali da su i prilike tu i da ih moramo zajedno pokušati iskoristiti na dobrobit hrvatskog naroda’, rekao je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
‘Ključna poruka današnje sjednice je – jedinstvo. Jedinstvo između Hrvatske i Hrvata u Bosni i Hercegovini, hrvatskih nacionalnih manjina te iseljene Hrvatske. To je bila i jedna od glavnih poruka u stvaranju hrvatske države, uz pomirbu. Prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman tada je znao koliko su važni Hrvati izvan Hrvatske. Mnogi su pomagali – politički, financijski, osobnim angažmanom. I ta zahvalnost ostaje trajna’, istaknuo je Plenković.
Govoreći o položaju Hrvata u BiH, naglasio je da Hrvatska ostaje snažan zagovaratelj pune ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda, posebno u kontekstu njihove legitimne zastupljenosti u najvišim institucijama.
Premijer se osvrnuo i na aktualni politički i gospodarski trenutak.
‘Sada, nakon završetka niza izbora, Hrvatska ima tri godine potpune političke stabilnosti. To je prostor za reforme i daljnji razvoj. Završili smo prošlu godinu s rastom BDP-a od 3,9 %, deficit držimo ispod 3 %, a javni dug smanjen je na 57,6 % BDP-a. Ušli smo u razdoblje u kojem su prosječne plaće i mirovine značajno narasle, a cilj od 1600 eura neto plaće do 2028. djeluje dohvatljivo.’
Dodao je i da se Hrvatska od 2016. do danas približila prosjeku razvijenosti EU – sa 61 % na očekivanih 78 % do kraja 2025. godine, što vidi kao rezultat odgovorne fiskalne politike i uspješne reformske strategije.
Zaključno, Plenković je poručio: ‘Hrvatska treba vas, Hrvatska na vas računa. U tom duhu gradimo mostove – ne samo s iseljenicima, nego i s potomcima hrvatskih obitelji širom svijeta, kako bi se uključili u naš društveni, kulturni i gospodarski život.’
Sastanak na Plitvicama još je jednom potvrdio snažnu institucionalnu i političku volju za jačanjem veza s iseljeništvom i nacionalnim manjinama te usmjerio fokus na ključne izazove i prilike koji stoje pred Hrvatima izvan domovine.
Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske savjetodavno je tijelo Vlade Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politika, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan granica Hrvatske. Članove Savjeta, pripadnike Hrvata izvan Republike Hrvatske imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze. U trenutnom sazivu, riječ je o 55 predstavnika udruga, organizacija i institucija Hrvata iz cijelog svijeta, uvaženim u sredinama u kojima žive, angažiranima na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta, aktivnima u radu svojih zajednica te na unapređenju odnosa s domovinom. Osim predstavnika Hrvata izvan Hrvatske, članovi Savjeta po položaju su i predstavnici državnih tijela, institucija te Katoličke crkve i organizacija civilnoga društva.
Autor: CroExpress Datum objave: 03.07.2025.
