Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak, predstavljajući novi Zakon o izbornim jedinicama, da će 22 posto građana svoje pravo glasa konzumirati u nekoj drugoj izbornoj jedinici, a najveća promjena je u Zagrebu, koji se umjesto na četiri sada dijeli na tri jedinice.

“Zagreb je umjesto na četiri jedinice podijeljen na tri, sada je u 1., 2. i 6. izbornoj jedinici. Otklanja se prigovor da stanovnici na Jarunu ili Brezovici glasuju s biračima koji su na obali Jadranskog mora, te specifičnosti više nema”, rekao je premijer. 

Najveće odstupanje od prosječnog broja birača po izbornoj jedinici samo 2,2 posto

Plenković je za prijedlog Zakona o izbornim jedinicama rekao da se radi o “manjoj modifikaciji postojeće karte” te naveo da će čak 78 posto birača, odnosno četiri petine, ostati u izbornim jedinicama u kojima se trenutno nalaze.

“Sve jedinice imaju svoju geografsku koheziju”, naglasio je ponovivši kako će samo 22 posto birača svoje pravo glasanja konzumirati u nekoj drugoj izbornoj jedinici.

Plenković je istaknuo da su željeli zadržati postojeći model od 10 jedinica u kojima se bira 14 zastupnika.

Trenutno su najveća odstupanja u 4. izbornoj jedinici koja ima najmanje birača, a najviše birača je u 9. izbornoj jedinici, one su bile na polovima tog nesrazmjera. 

Temeljem predloženih izmjena izbornih jedinica, najveće odstupanje od prosječnog broja birača po izbornoj jedinici (364.664) iznosit će samo 2,2 posto u X. izbornoj  jedinici (372.712), a sve ostalo je unutar 2,2 posto.

“U budućem sustavu najmanje je odstupanje u prvoj izbornoj jedinici (356.866), a razlika je u oko 15.000 ljudi”, rekao je.

Nijednoj političkoj stranci nije zahtjevno prilagoditi se

Plenković kaže kako su nastojali da izborne jedinice budu što sličnije po broju birača zbog budućih demografskih trendova. “Da osiguramo da sustav koji predlažemo ne doživi modifikacije nakon godinu dana kada se krenu održavati izbori”, poručio je. 

“Ovakvu strukturu kakvu mi imamo nema baš puno zemalja i to uvjetuje kako će izgledati izborne jedinice. Dubrovačko-neretvanska nema kuda, pa će biti u 10. izbornoj jedinici”, kazao je Plenković.

Geografski najveća je sedma izborna jedinica, ali je riječ o krajevima koji imaju najveći efekt depopulacije. Tu su cijela Ličko-senjska, Karlovačka, najveći dio Sisačko-moslavačke, sjeverni dio Zadarske te sjeverni i istočni dio Primorsko-goranske županije.

Slavonskim županijama, koje su do sada imale najveća odstupanja, u njihovim izbornim jedinicama pridodani su dijelovi sisačko-moslavačke (peta izborna jedinica), odnosno Koprivničko-križevačke (četvrta).

Premijer je na novinarski upit kazao da su zakon pripremili stručnjaci u Ministarstvu pravosuđa i uprave, bez stranačke skupine, te je odbacio kao neistinita nagađanja da su na njemu radili Vladimir Šeks i Karlo Ressler.

Ocijenio je kako je prijedlog “kulturan, pristojan, fer i jednak prema svima, nema privilegiranja i nekoherentnosti geografskog karaktera, te je riješen problem geografskog deficita, odnosno suficita koji je prije postojao”.

“Ovdje nema ništa ekstra novoga, niti jednoj političkoj stranci nije zahtjevno prilagoditi se. Nema ništa što je povoljnije stranci x, a nepovoljnije stranci y”, ustvrdio je Plenković.

Malenica: Podaci iz registra birača su vjerodostojni jer se svakodnevno ažuriraju

Prijedlog novih izbornih jedinica izrađen je na temelju registra birača u kojem ima oko 500.000 ljudi više nego što je punoljetnih građana u Hrvatskoj, kao što je pokazao popis stanovništva iz 2021.godine.

Unatoč tome, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica smatra da su podaci iz registra birača vjerodostojni, s obzirom da se svakodnevno ažuriraju i povlače podaci iz evidencije prebivališta koje vodi MUP.

„Popis stanovništva je rađen 2021.godine, a izbori bi trebali biti tijekom 2024. Tijekom tri godine se sigurno događaju određene migracije. U predloženom modelu smo analizirali kako bi to izgledalo s obzirom na popis punoljetnih stanovnika. U odnosu na ove izborne jedinice, njih devet je ispod pet posto odstupanja, a jedna malo iznad pet posto”, kazao je Malenica.

Iako MUP vodi evidenciju prebivališta, znatno mu je otežano raditi odjavu prebivališta po službenoj dužnosti, napomenuo je.

„Imali smo odluku Ustavnog suda iz srpnja prošle godine, u kojoj kaže da je odjava prebivališta po službenoj dužnosti koje provodi MUP u jednom konkretnom predmetu bila utvrđena kao povreda prava na slobodu kretanja”, rekao je Malenica.

Autor: CroExpress, Hina Datum objave: 25.05.2023.