Autor: Z.S./matis.hr, Vesna Kukavica
Početkom 20. stoljeća među 10 hrvatskih iseljenika je otprilike bila samo jedna žena. U 21. stoljeću taj je trend potpuno drugačiji – žena je koliko i muškaraca.
Kako piše matis.hr povodom Majčinog dana, istraživanja u Hrvatskoj zanemaruju značaj žena u selidbi, iako je nedvojbena uloga žena u čuvanju nacionalnog identiteta, zatim u radnoj aktivnosti žena u novim sredinama te afirmaciji rodne jednakopravnosti. Sudjelovanje hrvatskih žena u globalnoj ekonomiji postalo je vidljivije u 21. stoljeću, dok se u ranijima naglašavala njihova uloga u humanitarnim i dobrovoljnim društvima.
Prema procjeni, koju navodi Frank Lovrich na početku 20. stoljeća postotak žena u ukupnom broju Dalmatinaca, Bosanaca i Hercegovaca koji su pristizali u SAD bio je 7,7 %. Godine 1901. postotak ženske emigracije u SAD bio je 10,9 % da bi se popeo do 30, 1 % godine 1912. U međuratnom razdoblju taj je postotak tek varirao od najnižega 22,7 % 1928. do 44,8 % 1932., da bi se u cijelom razdoblju od 1920. do 1960. prema procjeni Ivana Čizmića odnos useljavanja muškaraca i žena na sjeverno-američkom kontinentu konačno izjednačio. Statistički sličan trend izjednačavanja broja iseljenih žena i muškaraca, unatrag četiri desetljeća naovamo, na europskom kontinentu zabilježio je Ranko Radoš u studiji Hrvatski iseljenici i integracija RH u EU koju je objavila Hrvatska matica iseljenika prije par godina.
– Emigracija naših radnica zadnjih četrdesetak godina izazvala je niz socioloških, gospodarskih, sigurnosnih, demografskih i zakonodavnih procesa u Njemačkoj, Italiji, Austriji, Švicarskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Danskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj, Norveškoj i Švedskoj, kaže Radoš.
Što se tiče raspoloživih podataka o iseljavanju u Novi Zeland, taj je odnos bio mnogo niži: godine 1901. bio je samo 9 % iseljenica, 1936. je narastao tek do 19 % posto zbog uvođenja vrlo strogih imigracijskih kvota, a s dolaskom 21. stoljeća je izjednačen – budući da odlaze cijele obitelji i to pretežito s fakultetskom diplomom.
No, bez obzira na raspone u kojima se kreću ovi postotci u raznim razdobljima i zemljama imigracije, dolazak žena zacijelo je donio značajne promjene u načinu života iseljenika. Neprestani rast broja iseljenica i utjecaj što su ga one vršile na društvene procese kakav je primjerice akulturacija, teško može opravdati zanemarivanje uloga žena u hrvatskim radovima koji se bave iseljeništvom.
Nesumnjivo da je politička socijalizacija, te umjetnička afirmacija, iseljenica na globalnome planu pridonijela stasanju novih generacija žena našega podrijetla koje su stekle važne političke i javne funkcije u suvremenom životu brojnih zemalja svijeta.
Primjerice Rose Anna Vujich iz Kalifornije bila je prva žena senatorica, a Lynni Jelich stekla je slavu u Kanadskom parlamentu boreći se za položaj doseljeničkih skupina. Morgan Yasbincek australska književnica hrvatskog podrijetla mijenja status iseljenica u globalnoj areni. U svom stvaralaštvu propituje značajke triju naraštaja zlostavljanih Hrvatica u iseljeništvu. Njezin roman Liv iz života doseljenica, našao se na popisu za Zlatnu medalju Društva za studij australske književnosti. U romanu, koji su HMI i AGM preveli na hrvatski, kao i u životu iseljenica osjeća se krhkost položaja žene – koja je predmet volje globalnih sila na koje se tako rijetko može utjecati.
Datum objave: 11.05.2015.
