Autor: Branko Barbić
Večernji list je 27.rujna 2015. na naslovnoj stranci predstavio Davida Milibanda kao čovjeka koji je predvidio izbjegličku krizu kojoj smo danas svjedoci.
O njemu piše da je rođen u Londonu 1965. kao sin poljske Židovke koja je preživjela holokaust i oca, belgijskog Židova marksista. Od malih nogu bio je usmjeren prema lijevim idejama, ali i vrhunskom školovanju. Na Oxfordu je stekao diplome iz filozofije, politike i ekonomije, a zatim 1989. dovršio magisterij iz politički znanosti na američkom MIT-u. Prvi posao dobio je kao politički analitičar u Nacionalnom savezu volonterskih organizacija. Potkraj 2013. godine ponuđeno mu je da za plaću od 450 tisuća dolara na godinu postane predsjednik IRC-a međunarodne organizacije koja prvenstveno radi na zbrinjavanju izbjeglica i imigranata. Već je dvije godine predsjednik IRC-a.
Dok je još bio britanskim ministrom vanjskih poslova 2007. David Miliband je govorio da se. ‘Europska unija treba otvoriti, premostiti religijske, regionalne i kulturološke podjele, pogotovo s islamskim svijetom. Zemlje Magreba, Bliskog istoka i istočne Europe treba spojiti u jedno tržište’.
Gotovo nitko prije osam godina nije mogao ni zamisliti da će Europu zapljusnuti val imigranata kao što je prije osam godina tvrdio baš David Miliband, završava svoj članak Večernjakov novinar Bernard Karakaš svoju priču o vidovitom Davidu.
Miliband je aktivno sudjelovao u provođenju događaja
Međutim, kad se ima na umu impresivna politička karijera Davida Milibanda u britanskoj Laburističkoj stranki, njegovo članstvo u Rockefellerovoj Trilateralnoj komisiji u kojoj su neki od najmoćnijih ljudi svijeta te njegovo iskustvo političkog analitičara u Nacionalnom savezu volonterskih organizacija, njegovo se proročanstvo može s pravom nazvati ne samo ‘vaticinium ex eventu’, predviđanje poslije događaja, nego i prorokovanje iz događaja u čijem je zagovaranju, planiranju i izvođenju David Miliband aktivno sudjelovao.
Odmah pošto je osvojila vlast, trećesiječanjska koalicija SDP-HNS 2000. godine, u Hrvatski sabor su počeli stizati ishitreni prijedlozi zakona iz kojih se moglo razabrati što se Hrvatskoj sprema. U izradi prijedloga zakona o strancima, zakona o azilu, izmjena Ustava i drugih zakona sudjelovale su inozemne institucije te domaće i strane udruge. Umjesto hrvatske useljeničke politike, iz MUP-a je u Hrvatski sabor stigao prijedlog migracijske politike koja se trebala mijenjati svake dvije godine bez ikakvih dugoročnih ciljeva.
Još 2000. upozoravalo se da će Hrvatska postati ‘deponij’
Istovremeno, dok je Velika Britanija usvajala australski model bodovanja imigrantskih zahtjeva za useljavanjem u Veliku Britaniju, u javnost su procurili prijedlozi za gradnjom logora za izbjeglice i azilante u Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj i Hrvatskoj. Uzalud su neki hrvatski portali i novine već su tada upozoravali ne samo da će Hrvatsku zapljusnuti val migranata koji se valja u zapadne članice EU-a nego da bi Hrvatska mogla postati deponij, odlagalište imigranata koje druge članice EU-a ne žele.
Tko je predložio izgradnju logora za imigrante u Tovarniku i Trilju, nije mi poznato, ali i prije proročanstva Davida Milibanda, iz Hrvatskoj predloženih i usvojenih politika i zakona moglo se nazreti da će migranti u Hrvatsku stizati kopnenim putem čim bude postala članicom EU-a i da će se Hrvatska naći u vrlo teškoj situaciji već i zbog svoje duge granice sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom. Oni koji su sada iznenađeni vjerojatnošću pristizanja migranata preko Prevlake, nisu izgleda ni čuli za raniji prijedlog izgradnje logora za azilante u Trilju.
Na upozorenja što bi se moglo dogoditi, papagajski se ponavljalo da Hrvatska migrantima nije interesantna jer oni žele samo proći do razvijenijih članica EU-a. A vidjelo se tek iz kratke informacije MUP-a o posjetu UNHCR-a MUP-u povodom dana izbjeglica da se ‘Hrvatska priprema za budućnost različnosti’.
U ime acquis communautairea, pravne stečevine EU-a, hrvatski ‘pregovarači’ prihvaćali su sve i svašta, nesvjesni teških i dalekosežno loših posljedica nametnutih politika i zakona.
Datum objave: 29.09.2015.

